Dražen kaže da je zmiju zatekao na putu, što ga je  kaže prilično iznenadilo.

„Kad sam je pronašao bilo je -12 stepeni. Našao sam je smrznutu, baš mi nije jasno otkud zmija sad“, kaže Dražen.

Šta rade zmije zimi?

Kada temperatura padne, zmije se skupljaju zajedno u  skrovištima, tako da se mogu ugrijati dijeljenjem tjelesne toplote. Zmije će ostati zajedno dok vanjska temperatura ponovo poraste. Međutim dešava se da skrovišta u kojima se godinama skupljaju, usljed hladnog talasa, više nijesu toliko topla već postaju smrtno hladna. 

Samo sisari i ptice imaju sopstvenu, ili kako se to kaže, stalnu temperaturu tijela, koja ne zavisi od temperature vazduha. Kod svih drugih životinja, temperatura tijela zavisi od temperature vazduha ili vode. Tako je i sa zmijama.

Ako se temperatura okoline spusti ispod nule, zmije će uginuti, odnosno smrznuti se. To je zato što te životinje ne mogu regulisati sopstvenu tjelesnu temperaturu već uvijek slijede temperaturu okoline.

Zmije zapravo ne hiberniraju, već su manje aktivne tokom hladnih vremena. To se naziva brumacija, umjesto hibernacije.

Hladnokrvni gmizavci brumiraju onda kada uslovi ne dozvoljavaju regulaciju temperature. Brumiraju da se ne bi smrznuli. Ali, oni su ipak budni na neki način, spori, pokreću se da bi pili.

Da ne spavaju, u njihovom tijelu bi se stvorili kristali od leda koji bi ih ubili, smatra stručnjak za reptile Jeff LeClere. One traže napuštena skloništa, stjenovita skrovišta i pećine. Na jednom mjestu mogu biti i stotine zmija. 

Onogošt.me