„Prema registru oboljelih, koji se svake godine dopunjava i aktuelizuje, u Crnoj Gori je registrovano oko 36.000 oboljelih, a smatra se da ih ima oko 55.000. Od toga 95 odsto su pacijenti kod kojih je dijagnostikovan tip 2 šećerne bolesti, a ostatak od pet odsto pripada pacijentima sa dijabetesom tip 1.“, kazao je on za Pobjedu, a prenosi Rtcg.

Dodaje da je  povećan unos hrane bogate ugljenim hidratima ključni je faktor za nastanak dijabetesa, oboljenja koje u ovom momentu poprima pandemijske karakteristike, jer gotovo pola milijarde ukupnog stanovništva planete boluje od šećerne bolesti. Prema njegovim riječima, podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da je broj oboljelih u stalnom porastu, a trenutno svaki 11. stanovnik Zemlje boluje od nekog od tipova šećerne bolesti.

Dodaje da zemlje Podsaharske Afrike kao što su Niger, Gambija, Mali, Gana, Nigerija i ostale spadaju u grupu zemalja sa niskom prevalencom i gdje ,,samo“ oko 2-4 odsto stanovništva boluje od dijabetesa.

Od evropskih zemalja najnižu prevalencu oboljelih, oko 4 odsto, ima Estonija.

Ističe da poseban vid dijabetesa predstavlja tzv. gestacijski dijabetes u trudnoći od kojeg obolijevaju trudnice.

“On obićno prolazi završetkom trudnoće, ali nemali broj žena kasnije trajno oboli od šećerne bolesti. Postoje još neki rjeđi tipovi dijabetesa, a između ostalih i jatrogeni dijabetes kao posljedica dugotrajnog uzimanja nekih ljekova tipa kortikosteroida i sl. Svi ovi tipovi ako se neadekvatno liječe mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija i nerijetko i do smrtnog ishoda. Zbog povišenog šećera svi organi u našem organizmu su ugroženi, naročito naši krvni sudovi, te stoga najviše strahujemo od mikro i makrovaskularnih komplikacija šećerne bolesti. U mikrovaskularne komplikacije spadaju dijabetesna retinopatija (slabljenje i gubitak vida), dijabetesna nefropatija (slabljenje i gubitak funkcije bubrega) i polineuropatija (gubitak osjećaja dodira, trnjenje i bolovi u potkoljenicama i sl.) Od makrovaskularnh komplikacija najznačajnije su cerebrovaskularni insult (šlog) i kardiovaskularne bolesti (angina pectoris, akutni infarkt miokarda i sl.) kao i tzv. dijabetesno stopalo koje često može prozrokovati amputaciju i gubitak eksremiteta. Koliko je to ozbiljno oboljenje, govori i podatak Svjetske zdravstvene organizacije da je neregulisana šećerna bolest glavni razlog gubitka vida, bubrežne slabosti, moždanih i srčanih udara i amputacija donjih ekstremiteta u svjetskoj populaciji”, objašnjava Krnjević.

Ističe da je samo u 2012. godini gotovo 1,5 miliona smrtnih slučajeva u svijetu direktno prouzrokovano šećernom bolešću, a još 2,2 miliona je indirektno vezano za ovo oboljenje.

Krnjević ipak naglašava da je dijabetes oboljenje koje se može uspješno liječiti, prije svega pridržavanjem i sprovođenjem zdravih načina ishrane i fizičke aktivnosti kao i korišćenjem adekvatnih medikamenata.

“Za to je neophodan multidisciplinaran pristup, tj. uključivanje ljekara različitih specijalnosti, kao i želja i volja pacijenata da sve savjete prihvate i ravnopravno učestvuju u liječenju ove bolesti”, kaže on