Generalni sekretar USSCG Srđa Keković upozorava da u slučaju da naknade ostanu smanjene, državi prijete brojni sporovi pred Evropskim sudom za ljudska prava, što bi moglo imati značajne štetne posljedice za našu državu. 

Vlada Crne Gore utvrdila je izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dečijoj zaštiti kojim se predviđaju manje naknade za majke s troje i više djece za 25 posto. Tako je izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je stupio na snagu 17. januara ove godine, doživotna mjesečna naknada, koja pripada ženama koje rode troje ili više djece, sa 336 i 192 eura, smanjena na 264, odnosno 144 eura. 

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković ističe da je osporavanom odredbom retroaktivno umanjuje doživotna mjesečna naknada ženama koje su rodile troje ili više djece, a koje su tu naknadu ostvarile na osnovu pravosnažnih i konačnih rješenja u visini 70, odnosno 40 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, ostvarene u godini koja je prethodila godini ostvarivanja tog prava. 

“Član 176. b Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore koji u članu 147. stav 1 popisuje da „zakon i drugi propisi ne mogu imati povratno dejstvo”. Izuzetno, Ustav propisuje da “pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo”, kazao je Keković, prenosi Anadolija.

Međutim, ističe on, u konkretnom slučaju u postupku donošenja osporavane odredbe nije utvrđivan niti naveden javni interes.

Posebno je, kaže, važno naglasiti da je u pitanju stečeno pravo, to jest doživotna mjesečna naknada ostvarena na osnovu pravosnažnog i konačnog rješenja, pa bi primjena osporavanog člana 176. b dovela u pitanje pravnu sigurnost korisnica tog prava. 

“Ovo posebno kada se ima u vidu da su se mnoge od tih korisnica odrekle nekog drugog prava, kao preduslova za ostvarivanje prava na doživotnu mjesečnu naknadu”, naglasio je Keković. 

On je istakao da treba imati u vidu da je princip pravne sigurnosti jedan od opštih principa prava Evropske unije, koji je proistekao iz prakse Evropskog suda za ljudska prava. 

“Imajući tu činjenicu u vidu za očekivati je da će, u slučaju da osporavani član 176. b ostane na snazi, doći do brojnih sporova pred evropskim sudom, u pitanju je preko 23.000 korisnica prava, koji bi mogli imati značajne štetne posljedice za našu državu”, ukazao je Keković. 

Stoga, on predlaže da Ustavni sud Crne Gore usvoji ovu inicijativu, pokrene postupak za ocjenu saglasnosti člana 176. b Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti sa Ustavom Crne Gore, i donese odluku kojom će utvrditi da odredbe člana 176. b Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti nijesu u saglasnosti sa Ustavom i da prestaju da važe danom objavljivanja odluke u Službenom listu Crne Gore.