Crnogorski arheolozi ovih dana zauzeti su iskopavanjima u samom centru Podgorice. Pored stadiona Budućnosti, na mjestu nekadašnje benzinske pumpe, Glavni grad gradi trg sa fontanom. Zvaće se Argentina. U toku radova pronađeno je groblje koje je moralo biti, shodno zakonu, arheološki obrađeno.

I nema tu ništa čudno. Osim činjenice da se velika većina građana iznenadila činjenicom da je tu nekad bilo groblje. A nije bilo samo tu. Većina današnjeg centra Glavnog grada Crne Gore podignuto je na nekadašnjem groblju pravoslavnog življa ondašnje Podgorice. Groblje se  protezalo od samog brada Gorica i crkve svetog Đorđa, pa do obala Morače. I to, i mnogi arheološki lokaliteti, zaboravljeni su.

Mile Baković, predsjednik udruženja arheologa Crne Gore kaže da su rijetka sistematska istraživanja u Crnoj Gori. I ovo koje se vrši u samom centru Podgorice je zaštitno istraživanje koje je preduzeto ne radi potreba nauke, već da se spasi što se spasiti može, prije samih građevinskih radova.

-Podgorica jeste mjesto u kojem su ljudi oduvjek živjeli i kroz njega prolazili. Nedaleko od samog grada, na Bioču, nalazi se jedno veoma važno arhološko nalazište koje svjedoči da su ljudi ovdje živjeli još u vremenima srednjeg paleolita. Dakle, ovdje može da se prati istorija života još od vremena neandertalaca pa do današnjeg dana. Podgorica je, ali i Crna Gora, Eldorado što se tiče arheologije.

U arheološkom Eldoradu sama arheologija se nikada nije uspjela izboriti za mjesto koje joj pripada, kaže Baković. Sve to otvara prostor slobodnim interpretacijama i laičkim tumačenjima naše prošlosti.

- Sa druge strane, arheolozima se ne daje dovoljno prostora da pronađu artefakte koji bi potvrdili određene pretpostavke ili istine o našoj prošlosti. Zadnjih petnaest godina se sistematski istražuje jedino lokalitet Crvena stijena u Nikšiću i ti radovi i dalje traju i nadam se da će trajati. Ima još nekih nalazišta na kojima se radi. Crnogorski arheolozi su kadri da se sa tim istraživanjima nose, i znanjem i opremljenošću ali inertnost institucija uslovljava da često previše improvizuje ili istražuje nešto što se često kosi sa međunarodnim konvencijama.-kaže Baković.

Iako su zaštitna arheološka istraživanja, poput ovog u centru Podgorice, uzrokovana građevinskim radovima pa samim tim se može reći iznuđena, gore je samo kada izvođači radova ne prijave da su naišli na arheološko nalazište.

A to je danas, nažalost, česta pojava. Pitanje se samo nameće, da li smo kao društvo svjesni istorije ovoh prostora koja je pohranjena ispod zemlje. I da li, osim riječima, uopšte brinemo o našoj prošlosti.