Osim specijalista, koji nakon dugogodišnjeg rada odlaze u inostranstvo, zemlje zapadnog Balkana napušta sve veći broj mladih ljekara, neposredno nakon završetka studija. Socijalno statusno pitanje i položaj doktora medicine u zdravstvenima sistemima nije dobar, plate su male, a stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko se nastavi sadašnji trend, zdravlje postati privilegija rijetkih, piše Anadolija

Iako ne postoje tačni podaci o tome koliko je ljekara napustilo zdravstvene ustanove u regionu, ljekarske komore i istraživačke organizacije procjenjuju da Srbiju godišnje napusti 600 ljekara, Makedoniju 500, Bosnu i Hercegovinu 350, Albaniju 150, Crnu Goru 20.

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, tu zemlju su u posljednje tri i po godine napustila 524 ljekara, dok je u istom periodu sa Kosova otišlo njih 400.

Stručnjaci tvrde da je broj ljekara koji godišnje napuste navedene zemlje veći od podataka koje imaju ljekarske komore, s obzirom na to da kada završe medicinski fakultet nemaju obavezu da se prijave u registar ljekarskih komora a, osim toga, određen broj njih je i na birou.

Ljekari iz zemalja regiona najčešće odlaze Njemačku, Austriju, Švedsku, Norvešku, Veliku Britaniju ili Sloveniju, gdje im se uz višestruko višu platu, nude i bolji uslovi rada.

Crnogorski zdravstveni sistem svake godine napusti oko 20 ljekara. Iz Sindikata doktora medicine upozoravaju da ukoliko se nastavi sadašnji trend, zdravlje će postati privilegija.

Crnoj Gori fali 700 ljekara 

U crnogorskom zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima EU, potreban broj ljekara je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori fali oko 700 ljekara.

Iz Ljekarske komore Crne Gore nemaju tačne podatke koliko je ljekara u posljednjih nekoliko godina napustilo Crnu Goru, odnosno zdravstvene ustanove u toj državi, ali navode da im se za izdavanje te potvrde godišnje obrati od 15 do 20 ljekara.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore, u razgovoru za AA je istakla da mladi ljekari uglavnom odlaze u Njemačku, Austriju, Sloveniju i Norvešku sa ciljem da trajno zasnuju radni odnos, dok ljekari sa dugogodišnjim iskustvom uglavnom periodično odlaze na kruzere. 

"Većina mladih ljudi ide odmah nakon završenog fakulteta, što govori u prilog očiglednoj krizi u kojoj se nalazi naš zdravstveni sistem. Koliko smo upoznati, ista situacija je i u zemljama regiona gdje se pak preciznije govori u kom broju mladi ljudi napuštaju svoje države. Takođe, želimo ukazati na problem, da pored nedostatka ljekara i njihovog masovnog odlaska iz javnog sektora, na Birou rada imamo 106 nezaposlenih doktora medicine, u trenutku kada u Crnoj Gori nedostaje 700 specijalista", kazala je dr. Popović-Samardžić. 

EU dobija školovan kadar bez ikakvih ulaganja

Predsjednik Ljekarske komore FBiH prim. dr. Harun Drljević je za AA pojasnio da, osim doktora medicine, Federaciju BiH odmah po završetku fakulteta napuštaju i mladi, tek svršeni ljekari, pa je približan broj ljekara koji odlaze iz ovog bh. entiteta u inostranstvo oko 350.

"Migracija doktora medicine u ovim krajevima nije novi fenomen. Oni su odlazili i u ranijim vremenima. Ali ono što je novo su dvije činjenice: migracija poprima epidemijski karakter, jer nikada u ovolikom obimu nisu odlazili doktori ranije, i odlaze mladi doktori, tek svršeni, specijalizanti i mladi specijalisti – najpotentnije tkivo ljekarskog korpusa, demografski rečeno, podmladak. To je onaj dio koji za 10 – 15 godina, kad stručno stasa, treba da preuzme zdrastveni sistem u Federaciji", izjavio je predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.

"Školovanje i obuka jednog doktora medicine je dugo i vrlo skupo. Zemlje EU u koje ovi mladi ljekari odlaze dobivaju 'gotove doktore', a da nisu investirale ni marke u njih na bilo koji način. 'Gotov, svršen, edukovan doktor' – besplatno. To je veliki poklon za zdravstvene sisteme zemalja EU", zaključio je Drljević.

Prema podacima Lekarske komore Srbije, godišnje se potpiše oko 900 zahtjeva o odlasku u inostranstvo, ali nema podataka o tome koliko ih zaista i ode.

Nezvanično, iz Srbije godišnje emigrira oko 600 ljekara. A, prema podacima koje je Međunarodna istaživačka organizacija Healthgrouper saopštila prošle godine, iz te zemlje samo u Njemačku godišnje ode oko 150 ljekara.

Prodekan za nastavu Medicinskog fakulteta u Beogradu Petar Bulat za AA ističe da je dosadašnja praksa pokazala da mladi ljekari najviše odlaze u Njemačku, pa Norvešku, dok stariji i specijalisti idu u arapske zemlje.

Hrvatsku je od ulaska u Evropsku uniju (2013. godine) napustilo 525 ljekara, od kojih je 249 starosti između 25 i 35 godina. Od ukupnog broja, 53 posto su žene, dok je prosječna dob onih koji odlaze 39 godina. 

Iz Hrvatske liječničke komore (HLK) su krajem prošle godine objavili da upravo mladi ljekari, starosti od 27 do 40 godina, najviše apliciraju za odlazak na rad u inostranstvo.

"Ako se ubrzo ne poduzmu odlučne i konkretne mjere za očuvanje kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva, kroz par godina zdravlje će postati privilegija rijetkih, a ne pravo svih građana Republike Hrvatske", poručio je tada Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a.

Migracija ljekarskog osoblja bilježi rastući trend i u Makedoniji. Prema podacima koje je objavila Međunarodna istraživačka organizacija Healthgroup, tu zemlju godišnje napusti oko 500 ljekara. 

U Albaniji je prošle godine 160 ljekara zatražilo potvrdu potrebnu za odlazak na rad u inostranstvo, posebno u Njemačku i Švedsku. Prema zvaničnim podacima, tu zemlju je 2014. napustilo 145 ljekara, dok je 2015. emigriralo njih 130.

Rukovodilac istraživanja organizacije Healthgrouper za Albaniju Gazmend Koduzi je u nedavnoj izjavi za AA rekao da godišnje u toj zemlji oko 400 ljekara preda zahtjev za odlazak na rad u inostranstvo, ali da tačan broj izdanih potvrda nije potvrđen. Koduzi je rekao da je u Albaniji 1,1 ljekar na 1.000 stanovnika, što je triput manje od evropskog standarda, koji podrazumijeva 3,3 ljekara na 1.000 stanovnika. Istakao je da ovaj broj nastavlja opadati i upozorava da bi se jednog dana moglo dogoditi da u Albaniji neće biti dovoljno ljekara koji bi brinuli o cjelokupnom stanovništvu.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Kosova, u protekle tri godine zdravstvene ustanove u toj zemlji napustilo je 400 ljekara, a taj trend nastavlja rasti.

Izvor:Anadolija