Posljedni podaci u Crnoj Gori kada je u pitanju ovaj problem nisu nimalo ohrabrujući.
"Za posljednje dvije godine ubijeno je 6 žena u porodično partnerskom nasilju. Ovo je utoliko strašno jer ne postoji u svijetu da su svih 6 žena ubijene od strane partnera.Tri žene su preživljele teško ubistvo u pokušaju, šestoro djece su svjedoci teških ubistava u porodici i tri ubistva u pokušaju“, istakla je Ljiljana Raičević, iz Sigure žnske kuće.
Organizatori su izrazili ozbiljnu zabrinutost za bezbjednost žena žrtava porodično partnerskog nasilja. Niko čak ni ne vodi nikakvu evidenciju koliko je žena oboljelo kao posljedica porodičnog nasilja. Raičević smatra da su zakazale institucije.
"Mi iz ženskih NVO smo podnijele 10 krivičnih prijava jer sumnjamo da je došlo do ozbiljnih propusta u radu tužilaštva, policije i centara za socijalni rad. Nadležne službe donose zaključak da se ne radi o krivičnom, već o prekršaju, iako žrtve donose dokumentaciju koja govori o ozbiljnim posljedicama. Nasilnici dobijaju uslovnu osudu, bez ikakvog nadzora“, pojašnjava Raičević i dodaje, "Nasilje ne može da se iskorijeni ako se vodi loša kaznena politika, možete uticati jedino dosljednom primjenom zakona. Zakon je dobar, na strani je žena, molimo sudstvo i tužilaštvo kao i policiju da samo sprovodi zakon u djelo, da kažnjavaju nasilnike, da ima manje prebijenih i ubijenih žena.“
Ni globalna statistika nije na strani žena. U mnogim državama žena ne može da bude vlasnik nekretnina, u prosjeku zarade su 60-70% manje od zarada muškaraca; 11,4 miiona žena i djevojčica su žrtve prisilnog rada. Crna Gora parira neslavnoj statistici sa 80% uslovnih presuda u slučajevima prijave nasilja.
Problem postoji i na tržištu rada, posebno kada žene odluče da se ostvare kao majke.
"Svi smo svjesni da, bez obzira što statistika kaže da ima veći broj žena, te žene su manje zaposlene u odnosu na muškarce i imaju manje prihode za 40% u odnosu na muškarce", istakla je Lidija Pejović iz Unije slobodnih sindikata.
Događaj je organizovala Sigurna ženska kuća uz podršku Programa za podršku antidiskriminiacionim i politikama rodne ravnopravnosti koje partnerski sprovode Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i UNDP, a finansira delegacija Evropske unije U Crnoj Gori.
Komentari