"Danas su migracije ljudi neizbježan rezultat globalizacije svijeta. Više od 60 miliona ljudi je prisilno raseljeno, pa je i bezbjednost i ekonomska sigurnost svuda u svijetu upitna. Ova situacija zahtijeva hitno djelovanje, sistemski pristup problemu, intersektorsku saradnju i koordiniranu, međusobno podržavajuću akciju država, civilnog sektora i agencija aktivnih u ovom polju djelovanja.
Uz to, efekti globalizacije uzrokuju sve veću brigu za naše zdravlje, kao i razmišljanje o pravima budućih generacija da žive u zdravoj i bezbjednoj sredini", kazao je Hrapović.

On je istakao da među savremenim prijetnjama bezbjednosti nezaobilazno mjesto imaju i zarazne bolesti, bioterorizam i HIV/AIDS.

"Bioterorizam, kao fenomen savremenog doba, zasigurno svojom akcionom nepredvidljivošću, odlučnošću, fanatizmom i surovošću, predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu današnjice. On može predstavljati moćan faktor destabilizacije neke države, naročito ako iza njega stoje inostrani interesi i zato ga treba vrlo ozbiljno shvatiti. Nažalost, bioterorizamu se u strategijama nacionalnih bezbjednosti i u strategijama zdravstvene zaštite ne poklanja dovoljno pažnje. Zbog toga je razumijevanje ove opasnosti i mogućnosti prevencije i reagovanja u slučaju iste, prvorazredni zadatak za stručnjake raznih profila: od obaveštajno-bezbjednosnog do medicinsko- biološkog sektora, kao i za akademsku i društvenu javnost u cjelini, a prije svega za donosioce odluka", kazao je Hrapović.

On je pojasnio da je ova opasnost najčešće nevidljiva, a čovjek koji nije svjestan nije u stanju ni da preduzme pravovremenu zaštitu.

"Jačanje kapaciteta i resursa za prepoznavanje biološkog napada, detekciju i identifikaciju bioloških agenasa, medicinsko zbrinjavanje oboljelih osoba i profilaksu eksponiranih, uz razumijevanje osnovnih postulata kriznog menadžmenta i organizacije zdravstvene službe u kriznim situacijama prioritetne su obaveze za medicinski sektor. Iako je trenutna epidemiološka procjena da je Crna Gora značajno manje ugrožena od boioterorizma u odnosu na razvijene države svijeta, kao što su USA, država Zapadne Evrope, Rusije i sl., postojanje ovih agenasa i mogućnost njihove upotrebe u terorističke svrhe, nameće potrebu pripreme javnog zdravstvenog sistema, ali i sistema bezbjednosti za ovakve situacije", istakao je ministar.

Dodao je da je kao izraz narasle svijesti i potreba građana Crne Gore, kao i društva u cjelini, za cjelovit i organizovan odnos prema svim oblicima vanrednih situacija u državi, usvojena Nacionalna strategija za vanredne situacije u cilju utvrđivanja sveobuhvatnog koncepta društvenog opredjeljenja ka stvaranju funkcionalnog sistema za prevencije nesreća, kao i zaštite i spašavanja u potencijalnim prirodnim katastrofama, tehničko-tehnološkim akcidentima, biološkim, hemijskim, nuklearnim i radiološkim nesrećama i slučajevima pojave epidemija zaraznih bolesti sa velikim brojem oboljelih i umrlih.

"Takođe, u svjetlu prepoznavanja mogućih prijetnji za zdravlje ljudi od strane pojedinaca/organizacija/država koji se služe bioterorizmom, Mediteranska škola epidemiologije, koju finansijski podržava Evropska komisija, angažovala je međunarodne eksperte iz oblasti zaštite od hemijskog i biološkog oružja za potrebe pružanja osnovnih informacija i vještina polaznicima Mediteranske škole epidemiologije kao i njihovim supervizorima (mentorima) u dijelu koji se odnosi na razumijevanje prirode vanrednih situacija nastalih upotrebom hemijskog i biološkog oružja, kao i upoznavanju sa tipovima i nivoima lične zaštitne opreme (uz demonstriranje upotrebe lične zaštitne opreme). 

Prepoznajući značaj ove edukacije za organizaciju sledstvenih aktivnosti na pripremanju države da odgovori navedenim izazovima, Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao jedan od zvaničnih Trening centara u sklopu Mediteranske škole epidemiologije, svesrdno pomažu organizaciji ovog skupa", kazao je Hrapović.

On je napomenuo da je Ministarstvo zdravlja prepoznalo niz potencijalnih problema sa kojima se u budućnosti možemo susresti, zbog čega i radi na aktivnostima, čiji će rezultat biti adekvatna sistemska rješenja koja trebaju da ojačaju sistem i pripreme ga na sve moguće izazove.

"Na nama, ključnim kreatorima politike, posebna je odgovornost da osnažimo sistem, tako da trebamo koristiti sve raspoložive mehanizme u rješavanju ovako složenih političkih i humanitarnih izazova, te pozivam sve prisutne da na tome zajedničkim snagama radimo", zaključio je Hrapović.