„Pored dinamičnih aktivnosti na izgradnji prve dionice autoputa vrijednosti preko 800 miliona eura, koji otvara nove horizonte razvoja cijele Crne Gore, uporedo se, u Sjevernoj regiji, realizuje više infrastrukturnih projekata od značaja za dalji razvoj i perspektivu tog dijela zemlje“ m rekao je danas predsjednik Vlade Duško Marković u Skupštini Crne Gore u odgovorima na pitanja poslaničkih klubova.

Premijer je, odgovarajući na pitanje šefa Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Crne Gore Miodraga Radunovića o trenutnom statusu projekta „Bjelasica i Komovi“, precizirao da je u toku gradnja puta od Berana do Kolašibna preko Lubnica koji će kvalitetno spojiti sa budućim autoputem područje u kojem se razrađuje sedam zimskih centara: Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Kolašin 1450, Komovi, Torine, Jelovica, kao i eko-avanturistički park „Komovi“.

„Direkcija javnih radova uradila je investicione elaborate kojima su definisani projekti koje je neophodno realizovati za uspješan razvoj 3 ski centra, i to: Kolašin 1600, Cmiljača i Žarski. Plan je da se do 2020. godine u njihov razvoj utroši cca 60 miliona eura. Tokom 2017. godine za ova 3 rizorta plaćeno je ukupno oko 1,5 miliona eura (ski-centar Kolašin 1600 – 370.000 eura; ski-centar Cmiljača, Bijelo Polje – 500.000 eura i ski centar Žarski, Mojkovac - 630.000 eura). Dodatno, izvedeni su radovi za koje čekamo ispostavljanje faktura u ukupnom iznosu od oko 5 miliona eura (Za ski-centar Kolašin 1600 – 4,7 miliona; za ski-centar Cmiljača, Bijelo Polje – 100.000 eura; i za ski-centar Žarski, Mojkovac – 200.000 eura)“, rekao je predsjednik Vlade.

Marković je precizirao da je za projekat „Kolašin 1600“ od 2014. zaključeno ugovora u vrijednosti oko 16 miliona eura.

„Urađena je trafostanica Jezerine, dok su u toku završni radovi u okviru prve faze (objekat bazne stanice površine 1600m², žičara šestosjed, 4 kilometra ski staza, parking za dnevne skijaše, put od ski centraKolašin 1450 do ski centra Kolašin 1600 i vodosnabdijevanje objekta bazne stanice), čiji se završetak očekuje tokom III kvartala 2018. godine. U 2017. godini u Ski centru 1600 probijeno 2 kilometra puta i postavljeno 13 specijalnih stubova za žičaru dužine oko 1700 metara. Očekujemo da do kraja godine budu završeni radovi na postavljanju žičare, a pokrenuta je i procedura za osnivanje privrednog društva „Skijališta Crne Gore“, koje bi upravljalo budućim rizortom. Prema informacijama koje sam dobio iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, ukoliko sve aktivnosti budu realizovane planiranom dinamikom, početak rada skijališta Kolašin 1600 planiran je za sezonu 2018/2019“ – rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je rekao da je ka planinskim centrima „Cmiljača“ i „Žarski“ u toku probijanje putne ifrastrukture i da je u planu da ta dva zimska turistička centra budu stavljena u funkciju tokom 2020. godine.

Odgovarajući poslaniku Genciju Nimanbeguu koji je u ime Kluba poslanika Bošnjačke stranke, koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno“ – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative pitao da li je poreski sistem održiv i da li Vlada razmatra mogućnost da dio poreskih prihoda bude ustupljen opštinama predsjednik Vlade je ponovio detalje Plana sanacije budžetskog deficita i rekao da Vlada teži da razvija sistem finansiranja lokalnih samouprava zasnovan na principima pravednosti, ekonomičnosti i efikasnosti, a zavisno od funkcija lokalne samouprave.

„Shodno propisima, jednice lokalne samouprave se finansiraju iz sopstvenih i ustupljenih prihoda, a dijelom sredstava iz Egalizacionog fonda vrši se izjednačavanje između opština u ostvarivanju prihoda.

Najvažniji sopstveni prihodi su porez na nepokretnosti i prirez porezu na dohodak fizičkih lica, a s druge strane država lokalnim samoupravama ustupa dio prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, poreza na promet nepokretnosti, naknada za koncesije, i naknada za godišnju registraciju i upotrebu motornih vozila. U poslaničkom pitanju ste me pitali da li se razmišlja o ustupanju opštinama dijela prihoda koje država ostvari od poreza na potrošnju, odnosno poreza na dodatu vrijednost i akciza. Odgovor bi bio da ovakav model nije primjenjiv, jer se ne bi mogla uspostaviti pravednost u raspodjeli prihoda između samih jedinica lokalne samouprave“ – rekaao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je rekao, odgovarajući na pitanje Kluba Poslanika Socijaldemokrate Crne Gore – Liberalna partija Crne Gore Andrije Popovića kada će građani osjetiti boljitak od dobrih ekonomskih pokazatelja, da su rezultati Vladinih mjera veoma dobri što je i ocjena vodećih međunarodnih finansijskih institucija i organizacija, da nije predviđeno donošenje novih mjera fiskalne konsolidacije

Predsjednik Vlade je podsjetioda je naša realna stopa rasta u prvoj polovini 2017. iznosila 4,2 odsto, dok je drugom kvartalu 2017. godine iznosila 5,1 odsto, da je to najviša stopa od 2008. godine, i jedna je od najviših stopa rasta u Evropi.

„Ekonomski rast je doprinio povećanju zaposlenosti, kao jednom od važnih pokazatelja razvijenosti i životnog standarda u zemlji. Podsjetiću, u prvih osam mjeseci ove godine, prosječan broj zaposlenih povećan je za 6.314 odnosno za 3,6 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine. Povećana je i prosječna neto zarada u zemlji koja je u prvih osam mjeseci u prosjeku iznosila 510 eura. Takođe je nastavljeno sa zakonskim usklađivanjem penzija, a proječna penzija u našoj zemlji je najviša u regionu Zapadnog Balkana. Složićemo se da su u prvih osam mjeseci ove godine povećane prosječne plata i penzija u odnosu na uporedni period prethodne godine, što je, kako ste u svom pitanju istakli, važno za boljitak naših građana. Svjestan sam da to nije dovoljno da bismo ostvarili prioritetni cilj o kojem sam govorio na početku odgovora na Vaše pitanje – a to je sustizanje životnog standarda građanina EU“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je zaključio da rezultati ekonomske politike Vlade nijesu rezultati sticaja različitih objektivnih okolnosti već napornog rada u zemlji i stvaranja pretpostavki da se naši resursi valorizuju na potpun i održiv način.

„I ova Vlada se na takav način ponaša i ovi rezultati su posledica takvog rada Vlade. Zbog toga ja mislim da mi u Crnoj Gori treba da se radujemo uspjehu, a ne da tražimo razloge, da kažemo kvazi razloge, da taj uspjeh minimiziramo. I naravno kada ste govorili kada će građani osjetiti ovo. Naravno za ovih 10 mjeseci nijesu mogli, niti će biti u stanju da osjete kvalitetnije ove benefite. Crnoj Gori je potrebno otprilike na nivou 5-6 odsto prosječnog rasta BDP-a u narednih nekoliko godina da bismo dostigli, ili počeli sustizati veliki zastoj u razvoju koji ima Crna Gora, region Zapadnog Balkana za razvijenom Evropom. I zbog toga mislim da nam je cilj, ne samo da rast u ovoj godini bude 4,2 odsto, nego ako budemo imali priliku i ako nam se ta prilika ukaže, da on bude i veći“ – rekao je na Premijerskom satu predsjednik Vlade.