U intervjuu za Dnevne novine, prvom za crnogorske medije, nakon punopravnog pristupanja naše zemlje tom savezu, Stoltenberg dodaje da je NATO zahvalan Crnoj Gori za konkretne i važne doprinose, a pozdravlja i odluku naše Vlade da do 2024. potroši dva odsto BDP na odbranu i sigurnost.

“7. Jun 2017. bio je istorijski dan za Crnu Goru i za NATO. Tada je ozvaničeno pristupanje Crne Gore Alijansi kao 29. punopravnog člana našeg saveza, sa mjestom za našim stolom i ravnopravnim glasom u oblikovanju budućnosti Alijanse.

Čak i prije njenog pristupanja, Crna Gora je pružala važan doprinos evroatlantskoj bezbjednosti kao partnera NATO-a. To je doprinijelo našoj misiji Međunarodne bezbjednosne pomoći (ISAF) u Avganistanu, u oktobru-novembru 2016. godine bila je domaćin međunarodne terenske vježbe upravljanja posljedicama vanrednih situacija u saradnji sa NATO i i aktivno se angažovala na promovisanju naučne saradnje u okviru NATO Programa za mir i sigurnost”, podsjeća generalni sekretar NATO saveza.

Dodaje da danas, kao punopravni član Alijanse, Crna Gora nastavlja da bude pouzdan partner.

“Kroz stručni kadar doprinosi našoj misiji “Odučna podrška” preko koje obučava, savjetuje i pruža pomoć bezbjednosnim snagama i institucijama u Avganistanu i učestvuje u našim kolektivnim naporima da finansijski podržimo avganistanske snage bezbjednosti kroz Trust Fund iz Avganistana. Zahvalni smo Crnoj Gori za ove konkretne i važne doprinose. Takođe, pozdravljam opredjeljenje Crne Gore da do 2024. godine potroši 2% BDP-a na odbranu”, naglasio je Stoltenberg.

Ističe da je NATO Savez demokratija, ujedinjen sa jednim ciljem – da zemlje članice stoje jedna uz drugu i međusobno se brane, te je uvjeren da će članstvo u NATO pomoći Crnoj Gori u konsolidaciji sigurnosti i stabilnosti u regionu Balkana.

“Zemlje iz regiona koje su se pridružile Alijansi postale su izvoznici stabilnosti na Balkanu i šire. Početkom decembra ministri inostranih poslova NATO složili su se da je politika otvorenih vrata NATO istorijski uspjeh i ključni doprinos evroatlantskoj sigurnosti. Sukcesivna runda pristupa NATO-u obezbijedila je mir u Evropi i otvorila put za evropske integracije. Pregledaćemo napredak svake zemlje kandidata prije našeg sljedećeg sastanka ministara spoljnih poslova u aprilu. Dakle, naša vrata ostaju otvorena”, kaže prvi čovjek NATO-a.

Ocijenio je da je Zapadni Balkan region od strateškog značaja za NATO i zbog toga je, naglašava, Alijansa i dalje u potpunosti angažovana na ovom području.

“Na Kosovu, preko naše misije KFORa, i dalje doprinosimo održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve ljude na Kosovu. I mi podržavamo proces normalizacije između Beograda i Prištine, koji sprovodi Evropska unija. Takođe, sprovodimo dugogodišnje partnerstvo zasnovano na političkom dijalogu i praktičnoj saradnji sa bivšom jugoslovenskom republikom Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom. Na kraju, kako je pokazala nedavna posjeta predsjednika Aleksandra Vučić a sjedištu NATO-a, posvećeni smo izgradnji snažnog partnerstva sa Srbijom, uz puno poštovanje njene politike vojne neutralnosti”, naveo je Stoltenberg.

Danas je, istakao je, saradnja sa Evropskom unijom ključna za efikasno rješavanje bezbjednosnih izazova 21. vijeka, naročito na Zapadnom Balkanu.

“Na Kosovu, na primjer, mi blisko sarađujemo sa misijom EULEKS za vladavinu prava. U Bosni i Hercegovini operacija Althea, koju predvodi EU, obavlja funkcije u okviru aranžmana NATO-EU Berlin Plus, koji omogućavaju EU da iskoristi ekspertizu planiranja Alijanse i drugih sredstava i sposobnosti. Stabilnost i sigurnost u ovom regionu imaju koristi od stabilnosti i sigurnosti u Evropi. Zadržaćemo naše prisustvo, naš fokus i naš angažman na Zapadnom Balkanu i podržati evroatlantske težnje zemalja u regionu. Demokratske vrijednosti, vladavina prava, domać e reforme i dobrosusjedski odnosi su od vitalnog značaja za regionalnu saradnju i stabilnost. Vidimo budućnost regiona u evroatlantskoj saradnji i integraciji za one koji to žele. Od toga će koristi imati građani, njihove zemlje i čitava evroatlantska porodica”, smatra on.

Stoltenberg je ponovio da su vojne baze stvar isključive nacionalne nadležnosti za suverene države.

“Ovaj princip se, naravno, od nosi i na Crnu Goru. Nije bilo zahtjeva od crnogorskih vlasti za uspostavljanje bilo kakve baze NATO-a u Crnoj Gori”, istakao je.

Na pitanje da li očekuje novo miješanje Rusije u izbore u Crnoj Gori, Stoltenberg odgovara podsjećanjem da svaka nacija ima pravo da odluči o budućnosti i da bira političke i bezbjednosne aranžmane sa drugim narodima i organizacijama, bez miješanja bilo kog trećeg lica.

“Ovo je temeljni princip evropske sigurnosti, kojem se pridružila Rusija, potpisivanjem Osnivačkog akta NATO-Rusija 1997. godine. Drugo, izbori su suštinska komponenta naših demokratskih društava. Oni takođe pružaju priliku da se kroz debate razgovara sa javnim mnjenjem o stvarima koje utiču na njihovu sigurnost. Dakle, računam da će se to desiti i u Crnoj Gori kroz transparentan i inkluzivan proces koji se sprovodi u potpunoj saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i poštovanjem vladavine prava”, naglašava prvi čovjek NATO saveza.

Ocjenjuje da se Alijansa suočava sa brojnim izazovima, uključujući proliferaciju Sjeverne Koreje i razvoj interkontinentalnih balističkih raketa sposobnih da pogode savezničke zemlje, terorizmom, nestabilnošću na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, sa Rusijom koja samopouzdano krši međunarodne granice, ali i sa drugim izazovima, na primer, sajbernapadima, koje uopšte ne poznaju granice.

“Nemamo luksuz da biramo na koje prijetnje treba da se usredsredimo. Naša snaga leži u našoj sposobnosti da se prilagodimo i da ostanemo snažni i agilni. Zbog toga je NATO usvojio koncept sigurnosti od 360 stepeni. Obavezali smo se da ćemo povećati naše napore u borbi protiv terorizma i pokazati posvećenost na mnogo različitih načina. Nastavljamo da podržavamo bezbjednosne snage i institucije u Avganistanu preko naše Odlučna podrška. Radimo sa partnerima kao što su Irak, Jordan i Tunis radi jačanja njihove odbrane.

Sada smo punopravni član Globalne koalicije za borbu protiv ISIS-a. Takođe smo povećali doprinos naših AVACS aviona za nadzor, koji daje koaliciji bolju sliku vazduha, a radimo i na poboljšanju naše svijesti i načinu na koji dijelimo informacije, tako da saveznici mogu preduzimati brze preventivne akcije protiv prijetnji sa kojima se suočavamo, uključujuć i terorizam. Ovo je jedan od glavnih ciljeva naše nove obavještajne divizije NATO-u i novog centra za jug, koje se uspostavlja u našoj Zajedničkoj komandi snaga u Napulju.

Dozvolite mi da završim tako što ću ponoviti da smo u potpunosti uključeni u konsolidaciju bezbjednosti unutar Zapadnog Balkana, jer stabilniji region Balkana čini cjelokupnu evroatlantsku porodicu sigurnijom”, zaključio je Stoltenberg.

Prilagođena komandna struktura

Naši ministri odbrane su se prošlog novembra dogovorili o Nacrtu prilagođene komandne strukture NATO, koja uključuje i novu Komandu za Atlantik, kako bi morska linija komunikacija između Evrope i Sjeverne Amerike ostala slobodna i sigurna, kao i novu komandu za poboljšanje opremljenosti trupa u Evropi. Istovremeno, sve naše četiri multinacionalne borbene grupe raspoređene u baltičke zemlje i Poljsku u potpunosti su operativne, kao odgovor na promjenljivo sigurno okruženje u Evropi i kao jasan dokaz da smo ujedinjeni u suočavanju sa eventualnom agresijom. Naš cilj je sprečavanje konflikata, a ne njihovo izazivanje, ističe generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Nije još kraj puta

“Pristupanje Crne Gore NATO-u je važan korak, ali to nije kraj puta. Crna Gora posvećeno nastavlja da radi na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i demonstrira najviše moguće standarde u primjeni vladavine prava. Takođe je važno da crnogorska vlada nastavi da informiše građane o koristima, kao i o obavezama koje dolaze sa članstvom u NATO-u”, kaže Stoltenberg.