Kako su istakli iz tog medija, proevropski orjentisani Đukanović je političar s najdužim stažom u zemlji i uveo je Crnu Goru u NATO 2017, a sada ide ka EU uprkos snažnom ruskom otporu.

“Moskva kroz politiku i Peking, putem kredita, imaju za cilj da `spriječe NATO-a i EU širenje na Balkanu`”, rekao je predsjednik Crne Gore u intrevjuu za Rojters.

Iz Rojtersa su naglasili da to znači da je potrebno da naš region bude "zona odgovornosti i strateških interesa EU".

“Ukoliko Unija to ne shvati, bojim se da bi njena budućnost mogla biti u opasnost”, kazao je on, govoreći dan prije donošenja presude na suđenju navodnim učesnicima u zavjeri za pokušaj državnog udara 2016. protiv njega.

Rojters navodi da su mala država na Jadranskom moru i susjedna Srbija sljedeće u liniji za pridruživanje Evropskoj uniji, iako nije vjerovatno da će ijedna postati EU država u skorijoj budućnosti.

Kako ističe taj medij, Crnoj Gori i Srbiji je rečeno da moraju iskorijeniti organizovani kriminal, korupciju i nepotizam, te su političke elite u obje zemlje duboko podijeljenje između proevropskog i proruskog tabora.

Obije vlade se ove godine suočavaju s talasom protesta protiv navodne korupcije, zapošljavanja preko veze i zloupotrebe položaja.

U međuvremenu, EU smanjuje novčana izdvajanja za zemlje zapadnog Balkana, zajedno sa Svjetskom bankom i drugim zapadnim zajmodavcima, ostavljajući Kini da popuni tu prazninu.

“Treće strane, kao što su Rusija i Kina, stiču prednost zbog nedostatka konkretne aktivnosti EU u regionu”, poručio je predsjednik Crne Gore, kazavši da su zamor od proširenja i unutrašnje političke napetosti faktori uticaja, te se  time se proces proširenja ostavlja nekom drugome.

Kineski kredit za prvu fazu novog autoputa sa Srbijom uticao je na ogroman rast duga Crne Gore i prisilio njenu vladu da poveća poreze i djelimično zamrzne plate u javnom sektoru kako bi sredili svoje finansije.

“Zašto evropske finansijske institucije ne nude iste uslove”,  kazao je Đukanović, braneći taj dogovor.

On je istakao da su reforme koje je pokušavao da sprovede,uključujući i strukturne da bi održao snažan ekonomski rast, dovele do protesta, ali je rekao da su i strane sile odigrale svoju ulogu.

Zavjera tokom izbornog dana 2016. da se ubije Đukanović, koju je preživio, bila je osmišljena da dovede prorusku stranku na vlast.

“Podjeljena društva su ostaci ratova devedesetih godina. Politika nacionalizma je poražena, ali nije uništena, a neki od njih pokušavaju da je ožive i ne mogu prihvatiti činjenicu da je naše mjesto u EU ”, naglasio je predsjednik Crne Gore.