Na pitanje zašto je zakazao plenarnu sjednicu za 22. april, a ne ranije, kaže da aktuelna dešavanja treba posmatrati u širem društvenom i političkom kontekstu, posebno sada u situaciji zdravstvene krize nesagledivih razmjera i opasnosti sa kojom se svijet suočava.

"Zdravstvena ugroženost i nove nepredvidljive okolnosti uz mnogo nepoznanica nameću drugačija ponašanja i za institucije i pojedince, a kvalitet rada i rezultati zavise od svih učesnika. Upravo u takvim okolnostima funkcioniše Skupština Crne Gore i upravo su poslanici pokazali odgovornost prema opštim interesima građana i države.

Od početka epidemije, Kolegijum predsjednika Skupštine je u gotovo stalnom zasjedanju. U ovom tijelu su svi šefovi poslaničkih klubova zastupljenih u parlamentu, pa njegov sastav reprezentuje izabrane poslanike. Pored internih sastanaka, Kolegijum je više puta za ovih mjesec i po zasjedao u proširenom sastavu sa brojnim pozvanim učesnicima. Najčešće su to bili predstavnici Vlade, ali i privrede, finasijskih institucija, sindikata i drugih. Izvještavani smo o statusu, planovima, aktivnostima, setu mjera, a poslanici su predstavili svoje viđenje tih prijedloga i dali sugestije kako bi se došlo do najboljih rješenja u ovoj istinski izazovnoj situaciji. Apsolutni prioritet je, naravno, očuvanje zdravlja nacije sa što manjim brojem zaraženih, a potom očuvanje socijalno-ekonomske stabilnosti i planiranje potrebnih mjera u periodu koji slijedi. Skupština je i tako djelovala u okviru svojih nadležnosti.

Opredijelili smo se za model funkcionisanja koji podrazumijeva očuvanje stabilnosti i ustavne odgovornosti parlamenta, koji je moguć u okolnostima ograničavajućih preporuka zdravstvenih institucija.

Nakon prostora koji smo ostavili da se i izvršna vlast prilagodi novim okolnostima, imajući razumijevanja da se ni sjednice Vlade ne održavaju na dosadašnji način, te da i ministarstva funkcionišu smanjenim kapacitetima, na Kolegijumu smo usaglasili termin i način rada plenarne sjednice za srijedu 22, kao i sjednice posvećene premijerskom satu za 29. april. Biće prilike da se i u toj formi razmijene mišljenja o svemu. Tražili smo od Vlade Informaciju o do sada urađenom po pitanju saniranja nastale situacije, kao i planovima za kratki i duži rok. Dali smo korisne sugestije i vjerujem da će prijedlozi poslanika pažljivo biti razmotreni", kaže Brajović.

Ističe da su u Skupštini postupili po preporukama stručnjaka i zaštitili zaposlene u Skupštini i njihove porodice, kao i poslanike i njihove porodice, što smatraju odgovornim činom i doprinosom mjerama koje kao što vidimo, daju rezultate.

"Smanjili smo broj prisutnih u zgradi Skupštine, a osim obaveznih dežurstava svih sektora, poslovanje smo preselili i na internet platforme. U međuvremenu su napravljene tehničke pripreme koje omogućavaju online rad skupštinskih tijela, što je ovih dana djelimično i realizovano. Iako se Skupština od proglašenja epidemije još nije sastajala u uobičajenom formatu, skoro svi poslanički klubovi pokazali su saglasnost i dali značajan doprinos da se rad Kolegijuma odvija na ovakav društveno odgovoran način. Pri tome moram reći da su parlamentarizam i demokratija mnogo više od statističkog posmatranja i brojanja održanih sjednica.

Vašim prethodnim pitanjem pretpostavljam da aludirate na one učesnike političkog života, bilo da su pojedinci, političke partije ili dio civilnog sektora, koji svoju inferiornost žele da nadomjeste prisustvom u javnom životu isključivo kroz dovođenje u pitanje dosadašnjih mjera nadležnih organa na zaštiti zdravlja građana", kaže Brajović.

Na pitanje kako planira da organizuje plenarnu sjednicu, te da li će primijeniti iskustva mnogih drugih parlamenata, koji su ogranizovali rad sa manjim borjem poslanika u planarnoj sali zbog pandemije, kaže da će djelovatiodgovorno poštujući preporuke nadležnih u skladu sa društvenom ulogom i ustavnim ovlašćenjima.

"Iskustva parlamenata su različita. Od početka epidemije pratimo dešavanja u drugim parlamentima, kako u regionu tako i u EU. Komuniciram i sa predsjednicima parlamenata iz regiona, imali smo i zajedničku inicijativu prema Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji u vezi sa mjerama koje olakšavaju borbu protiv COVID 19. Jedan od prijedloga koji su kasnije uputila i ministarstva vanjskih poslova regiona, urodio je plodom.

Svaki od parlamenata funkcioniše na svoj način, neki su u potpunosti zaustavili rad, a drugi su se prilagodili lokalnim prilikama. Crna Gora se i u ovom segmentu organizovala u skladu sa procjenom situacije u državi i preporukama nadležnih tijela, bez pukog preslikavanja tuđih rješenja. Rezultati su nam za sada za pohvalu i ugled", kazao je Brajović za Pobjedu.

 S obzirom na to da će pandemija potrajati i privremene mjere Vlade najmanje do kraja maja,  na pitanje šta će biti sa parlamentarnim izborima Brajović navodi da će mjere trajati dok god to bude nalagala epidemiološka situacija i da se ne treba baviti procjenom njihovih rokova, pa ni sa aspekta predstojećih izbora.

"Siguran sam da nam je svima prioritet očuvanje zdravlja građana, njihovih radnih mjesta u najvećoj mogućoj mjeri i ekonomske stabilnosti i razvojne perspektive države. U vezi sa tim, u narednim mjesecima pa i dalje, ima zaista mnogo posla. Provjera povjerenja od građana biće sprovedena u razumnom i zakonskom roku. Izazovi su pred nama, a mi smo spremni da opravdamo povjerenje u državne institucije", kaže Brajović.

Održati povjerenje građana u demokratiju i institucije

Na pitanje vjeruje li da je moguće realizovati inicijativu političkog direktora DPS i potpredsjednika parlamenta Branimira Gvozdenovića da se usvoji rezolucija o političkom jedinstvu u vrijeme pandemije, s obziom na to da se dio opozicije izjasnio da je ta incijativa zakasnila, kaže da su česte sjednice Kolegijuma predsjednika rezultirale intenzivnijom komunikacijom poslaničkih klubova i predstavljanjem različitih ideja u prevazilaženju svih aspekata ove situacije.

"Svaki prijedlog usmjeren na društvenu koheziju, posebno u vrijeme epidemije, treba da bude uzet u razmatranje. Pomenuta rezolucija je samo jedna od inicijativa, a očekujem da konstruktivnih bude što više. Od početka mandata pokazao sam spremnost za razgovor o svim prijedlozima koji su u domenu realnog, a mogu doprinijeti razvoju parlamentarne demokratije.

Vjerujem da je pred nama period kada moramo da sagledamo posljedice i saniramo ne samo zdravstvene probleme, već i one ekonomske i socijalne. Zbog svih izazova ne smijemo da dozvolimo da se naruši vladavina prava i upravo tu vidim ključnu ulogu parlamenta koji u situaciji ograničavanja građanskih prava i sloboda zarad očuvanja zdravlja, mora da održi povjerenje građana u demokratiju i institucije. Većina mojih kolega poslanika je već pokazala zavidnu ljudsku solidarnost i razumijevanje i to je neupitno. Očekujem da taj doprinos damo svi i u profesionalnoj ravni, odolijevajući izazovima pretjeranog medijskog eksponiranja", zaključio je Brajović za Pobjedu.