Poslanici Demokratske Crne Gore Momo Koprivica. i Dragan Krapović saopštili su da više sudija i tužioca, među kojima je i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković, neustavno i suprotno zakonu obavljaju funkcije iako su im one prestale sticanjem uslova za starosnu penziju.

Oni su objasni da sudijska i tužilačka funkcija sticanjem uslova za starosnu penziju po automatizmu prestaje, bez obzira da li sudije i tužioci žele da se penzionišu.

"Iz javno dostupnih podataka sa sajta Vrhovnog suda Crne Gore vidi se da je predsjednica tog suda, Vesna Medenica, rođena 17.07.1957. godine. Imajući u vidu odredbu člana 197đ stav 1 tačka 6 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, nesporno je da je sudija Medenica 17.10.2018. godine napunila 61 godinu i 3 mjeseca života, čime je stekla pravo na starosnu penziju. Samim tim, u skladu sa članom 121 Ustava Crne Gore, dana 17.10.2018. godine, nastupio je i osnov za prestanak sudijske funkcije, jer je ispunila uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju" kazao je Koprivica.

Prema njegovim riječima, Sudski savjet je bio dužan da utvrdi prestanak sudijske funkcije Vesni Medenici, a potom i prestanak funkcije predsjednika Vrhovnog suda.

"Da se ne radi o ekscesu u ponašanju, propustu ili tehničkoj grešci, već o sistemskom zanemarivanju Ustava i zakona od strane Sudskog savjeta, govori i to što su, isto kao i gospođi Vesni Medenici, sudijske funkcije su morale prestati i drugim sudijama Vrhovnog suda, i to: Stanki Vučinić 3. 06. 2015. godine, Dušanki Radović 19. 08. 2015. godine, Radi Kovačević 12.06.2016. godine, Nataliji Filipović dana 18.11.2016. godine, Dragici Milačić dana 26.06.2017. godine, Svetlani Vujanović dana 18.07.2018. godine i Branimiru Femiću 03.10.2020. godine. Datumi kada je morala prestati sudijska funkcija za navedena lica obračunati su u odnosu na javno dostupne podatke o rođenju istih sa sajta Vrhovnog suda Crne Gore, a u skladu sa članom 197đ stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Isto tako, Sudski savjet je bio dužan da utvrdi prestanak sudijske funkcije određenom broju sudija i u Apelacionom, Upravnom, Privrednom, višim, kao i osnovnim sudovima na teritoriji Crne Gore", pojasnio je Koprivica.

Zato što im Sudski savjet nije utvrdio prestanak sudijske funkcije, iako to Ustav i zakon imperativno nalažu, sudije su, ističe Koprivica, ostvarivale raznovrsne pogodnosti.

"Suprotno Zakonu i Ustavu Crne Gore (ne mislimo sada na treći mandat), Sudski savjet je dana 16.07.2019. godine, devet mjeseci nakon što je Vesni Medenici morala prestati funkcija sudije, istu ponovo izabrao za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore. Nakon trenutka u kojem je morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, gospođa Rada Kovačević izabrana je za člana Sudskog savjeta, u julu 2018., a funkcija sudije joj je morala prestati 12. 06. 2016. godine. Nakon trenutka u kojem je morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, Verica Sekulić izabrana je za člana Sudskog savjeta, u julu 2018. godine, iako joj je sudijska funkcija morala prestati 08. 03. 2017. Dragica Vuković je bila sudija u aferi "Državni udar", iako joj je sudijska funkcija trebalo da prestane 21. 09. 2016., dakle – prije nego što se i desio navodni 'državni udar' prema tvrdnjama SDT-a", rekao je potpredsjednik Demokrata.

- Nakon trenutka u kojem je Stanki Vučinić morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, ona je odbijala pravne inicijative za osporavanje političke korupcije u Kotoru. Nakon trenutka u kojim im je morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, brojne sudije su primale novac od raznih komisija, čak i u iznosu do 10.000 eura godišnje i, čak, suprotno Zakonu o sprečavanju korupcije. Osim toga, nakon trenutka u kojem je morao biti utvđen prestanak sudijske funkcije, pojedine sudije su dobijale i povoljne stambene kredite od države. Tako je gospođa Medenica, kojoj je sudijska funkcija morala prestati 17. 10. 2018. dobila povoljan stambeni kredit od države u visini 40.000 eura dana 26. 12. 2018. godine. Iako je Dragici Milaćić sudijska funkcija morala prestati 26. 6. 2017. dobila je povoljan stambeni kredit od države u visini od 20.000 eura dana 30. 1. 2018. godine. Osim toga, brojne sudije Vrhovnog suda, nakon trenutka u kojim im je morao biti utvrđen prestanak sudijske funkcije, zauzimali su famozne načelne pravne stavove, usmjerene na verifikaciju pravne hajdučije bivše vlasti koja je mimo zakona razrešavala javne funkcionere koji joj nisu bili podobni“ – kazao je Koprivica.

Koprivica je saopštio i da je Sudski savjet umjesto da utvrdi prestanak funkcije obavljao intervju sa Vuković i Ivanović za izbor jednog sudije Vrhovnog suda.

"Sudski savjet obavio je intervju sa kandidatima prijavljenim na oglas za izbor jednog sudije Vrhovnog suda, između ostalog, sa Dragicom Vuković i Lidijom Ivanović, sudijama Višeg suda u Podgorici i Apelacionog suda Crne Gore. Da je Sudski savjet vršio svoju dužnost u skladu sa Ustavom i Zakonom, ne bi obavljao intervju sa ovim kandidatima", naglasio je Korpivica.

Sa druge strane, Krapović je saopštio da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da i državnim tužiocima prestaje funkcija kada ispuni uslove za starosnu penziju, te da je istim Zakonom propisano da rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija rukovodioca državnog tužilaštva kada mu prestane tužilačka funkcija.

"Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, u članu 17 stav 1 propisano je da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 66 godina života (muškarac) i najmanje 15 godina staža osiguranja. Iz javno dostupnih podataka sa sajta Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, vidi se da je sadašnji v.d. VDT-a g-din Ivica Stanković, rođen dana 25. 05. 1954. godine. To znači da je g-din Stanković dana 25. 05. 2020. godine napunio 66 godina života i time stekao uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Bez obzira na volju g-dina Stankovića, da li će iskoristiti to svoje pravo u skladu sa važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, on je time ispunio formalni uslov iz člana 103 i 104 Zakona o državnom tužilaštvu, pa je Tužilački savjet u okviru svojih nadležnosti dužan da mu utvrdi prestanak funkcije državnog tužioca, a samim tim i funkcije Vrhovnog državnog tužioca", rekao je Krapović.

On tvrdi da članovi Tužilačkog savjeta u proteklom periodu nisu obavljali svoju dužnost u skladu sa Ustavom i Zakonom, jer nisu utvrdili prestanak funkcije većem broju državnih tužilaca koji su ispunili zakonske uslove za prestanak tužilačke funkcije.

"U tom pravcu, iz nama javno dostupnih podataka, na isti način je u toku 2020. godine i državni tužilac Veselin Vučković, koji je rođen dana 21. 04. 1954. godine, ispunio uslove za prestanak funkcije državnog tužioca. Isto tako i: državni tužilac Miljana Radović kojoj je 04. 07. 2014. godine morala prestati tužilačka funkcija, zatim Radmili Čuković kojoj se već dana 12. 10. 2017. godine, morao utvrditi prestanak tužilačke funkcije, kao i Stojanki Radović kojoj se dana 28. 04. 2018. godine morao utvrditi prestanak tužilačke funkcije",naglasio je Krapović.

Ovo je, ističe, dokaz neodgovornog, neprofesionalnog i nezakonitog vršenja dužnosti iz nadležnosti tužilačkog savjeta.

" Nesporno je da je pravosudni sistem Crne Gore obolio i da kao takav nije sposoban da odgovori izazovima kao što su organizovani kriminal i korupcija. Umjesto da bude zamajac i oslonac reformama, pravosuđe je danas kočnica razvoju našeg društva. Uvjeren sam da će period pred nama obilježiti odluke koje će djelovati ljekovito na provosudni sistem koji mora biti nezavisan, profesionalan i stručan, kao i beskompromisan u sprovođenju Ustava i zakona Crne Gore ", zaključio je Krapović.