Istakao je kao važno izvinjenje Hrvatskoj našeg predsjednika Mila Đukanovića zbog napada na Dubrovnik

"Prva asocijacija mi je, kada je Crna Gora u pitanju, Slavko Perović i ljudi koji su u toku napada na Dubrovnik oštro reagovali. Luko Brailo govori o tome koliko je bila važna uloga crnogorskog nedjeljnika Monitor, tekstovi koje su pisali i koji su stizali do opsadiranog Dubrovnika i koliko je to značilo. Ti ljudi su zalog Crne Gore za budućnost i da se, nakon svega što se dogodilo, mogu graditi dobri odnosi. Napravljeni su i kasnije važni iskoraci, Milo Đukanović se izvinio. Ključna je činjenica da su oni koji su bili politički vinovnici, pokrovitelji sukoba puno važniji u procesu suočavanja i preuzimanja odgovornosti nego drugi. U tom smislu je to što je Đukanović uradio bilo vrlo važno, odjeknulo je u Hrvatskoj i prilično relaksiralo odnose naše dvije zemlje. Do te mjere da je Crna Gora dobila potpuno pozitivnu percepciju u Hrvatskoj", kazao je on ističući da ti politički potezi nijesu išli dalje od toga.

Kaže da je tek je pred nama period kada će neke nove strukture to bolje uraditi i upravo iz tih razloga ohrabrujuće je što ratni zločini ne zastarijevaju u pravnom smislu. Upitan da li vjeruje da će nova crnogorska vlast na čelu sa kandidatom SPCa i DFom biti u stanju da naprave iskorak na tom polju kaže da će tražiti da ono što do sada nije napravljeno po pitanju ratnih zločina sada bude unaprijeđeno i ubrzano.

"Nemamo nikakvih garancija, ali to je proces koji nema alternativu. Ono što se sada događa u Hrvatskoj može biti inspiracija novoj vladi i novim strukturama u Crnoj Gori. Upravo stranka (HDZ) koja je svih ovih godina negirala zločine počinjene, na primjer, u akciji „Oluja“, koja i dalje na marginama, pa i u izjavama negira presudu u predmetu „Prlić i drugi“, odnosno ulogu Hrvatske u događanjima u BiH, preciznije u Mostaru, u krvavom obračunu Bošnjaka i Hrvata, njen predsjednik i premijer prvi put u Hrvatskoj, predvodi jedan od ključnih procesa pomirenja i suočavanja sa prošlošću. Osnaživati pomirenje u vlastitoj zemlji, to je najbolji put za regionalno pomirenje.

Kad me pitate o ulozi SPC, u svim crkvama postoje pojedinci koji su i dalje remetilački faktor u procesima pomirenja. Uvijek bježim od toga da govorim što bi društva u drugim državama trebalo da učine. Najbolje znam hrvatsku perspektivu i koliko je kod nas bilo teško prihvatiti neke činjenice. I u Hrvatskoj u Katoličkoj crkvi imate lokalne biskupe koji se opiru pomirenju, ali kada su političke strukture krenule s tim procesom i oni ga sada lagano prate. Još od niti jedne vjerske zajednice na ovim prostorima nijesmo čuli da su progovorile o svojoj ulozi u ratovima. Mi kao društva nijesmo se suočili sa događajima iz Drugog svjetskog rata, a kamoli sa svim što se događalo devedesetih.", kazao je Jakovčić Pobjedi.