U intervjuu agenciji Beta Đukanović je rekao da mu se srpski predsjednik Aleksandar Vučić nije javio niti tražio sastanak sa njim kada je bio na sahrani mitropolita Amfilohija u Podgorici i dodao da na Vučićevu posjetu Crnoj Gori gleda kao na privatnu.

"I ja kada odem u privatnu posjetu u Beograd ne javljam se nikome od mojih kolega u državnoj vlasti u Srbiji", kazao je on.

Đukanović je kazao da nakon izbora 30. avgusta nije imao komunikaciju sa srpskim predsjednikom.

"U prethodnom periodu sam imao komunikaciju koja je podrazumijevajuća za ljude koji obavljaju funkcije šefova država susjednih država", rekao je on.

Povodom Vučićeve izjave da je "užasnut antisrpskom kampanjom u Crnoj Gori", Đukanović je kazao da takve tvrdnje gotovo ne zaslužuju komentar.

"Pogledajte preglede srpske štampe uključujući i izvještaje analitičkih centara koji su se bavili medijskom scenom regiona i vidjećete da su registrovali nekoliko desetina hiljada tekstova sa unisonom, neprijateljskom porukom prema Crnoj Gori, sa neskrivenom potrebom miješanja ne samo u medijski već u unutrašnjopolitički život, tako da u tom smislu govoriti o antisrpskoj kampanji u Crnoj Gori smatram da je bespredmetno", kazao je Djukanović.

"Vučićeve izjave o "antisrpskoj kampanji" u Crnoj Gori ne zaslužuju komentar", Foto: Beta

Komentarišući ocjene pojedinih analitičara da je Vučić svojom posjetom ustvari "označio teritoriju i pokazao ko je gazda u Crnoj Gori", Đukanović je rekao da ne razmišlja na taj način.

"Gazde nad Crnom Gorom nema i neće ga biti. Crnoj Gori ne treba gazda, ni iz Crne Gore, ni iz okruženja. Crna Gora je suverena država koja je svoju suverenost obezbijedila u jednom mukotrpnom procesu borbe za svoj identitet koji joj je bio brutalno otet u procesima nakon Prvog svjetskog rata", kazao je Đukanović.

On je poručio da ako negdje postoji takva ideja u "okruženju ili na nekim udaljenim adresama na nju je pametno zaboraviti".

Đukanović je ponovio da sa Vučićem nema poslovne odnose.

"To je apsolutna besmislica ko god da je izgovorio. Nemam nikakvih skrivenih poslova ni u Crnoj Gori, ni u inostranstvu, ponajmanje u Srbiji", rekao je on i dodao da je to jedna od obmana koja se plasira od njegovih političkih protivnika.

Dodao je da se ne sjeća ni jedne zajedničke fotografije sa nekim biznismenom koja bi mogla da potkrijepi neke takve sumnje.

Na dodatno pitanje šta je za zajedničkom fotografijom sa Mohamedom Dahlanom, Đukanović je rekao da Dahlan nije biznismen već čovjek iz svijeta bezbjednosti.

"On je veoma respektabilna osoba iz svijeta bezbjednosti prije svega na Bliskom i Srednjem istoku, čovjek koji je prepoznat i na široj globalnoj bezbjedonosnoj mapi, čovek koji ima izuzetno prijateljske odnose prema nekadašnjoj Jugoslaviji, pa i Srbiji i Crnoj Gori, čovjek koji je ovdJe vrlo često boravio kao turista ali i kao prijatelj jednog broja ljudi koji žive na ovim prostorima. I to je sve, tu nema nikakve priče o biznisu", rekao je on.

On je odbacio ocjene da ga je međunarodna zajednica "pustila niz vodu".

"Da bi neko nekoga pustio niz vodu trebalo je da mu prethodno pomaže da mu glava bude iznad vode. Niti Crnoj Gori, niti meni lično niko nikada nije pomagao da držimo glavu iznad vode. Naprotiv. Sjetimo se samo referenduma. Jeste li prepoznali nekoga, iz sada nama partnerske međunarodne zajednice, tada da nam pruža podršku. Ne", rekao je Djukanović.

Kako je dodao, niko ne može da ga pusti niz vodu jer je "čitavo vrijeme držao do svog integriteta, samostalno i odgovorno odlučivao o pitanjima koja se tiču crnogorskih interesa".

"Mogu da kažem da sam u nekoliko takvih situacija kada nisam imao razumijevanje međunarodne zajednice, kasnije se ispostavilo, pravilno odlučio", rekao je on.

Govoreći o izjavi komesara za proširenje Olivera Varhejija da je Crna Gora trebalo da povuče odluku o protjerivanju srpskog ambasadora Vladimira Božovića, Đukanović je ocijenio da nije bilo mjesta za njegovu takvu reakciju niti želi da je analizira.

"Već očekujem od naših evropskih partnera da u svakom trenutku imaju jasan i detaljan uvid po pitanju svih problema u našem regionu. Zapadni Balkan je dio Evrope. EU je lokomotiva čitave Evrope. Nemoguće je komentarisati situaciju na Zapadnom Balkanu bez svakočasovnog detaljnog uvida u stanje stvari. Ja se plašim da u ovom trenutku taj uvid EU nema i da ne prepoznaje izvjesne refleksije procesa koji se događaju unutar same EU a koji se ovih dana manifestuju i u nemogućnosti da se usvoji evropski budžet. E, to se mora prepoznavati ukoliko se želi igrati uloga svetionika", kazao je on.

Kako je dodao, Zapadni Balkan je zona odgovornosti EU i ako se ona ne bude bavila Zapadnim Balkanom baviće se drugi sa svojim političkim uticajem.

"Ako nemaju vremena onda je prirodno i odgovorno obratiti se ljudima na Zapadnom Balkanu u koje imaju povjerenja da se dobiju odgovori na ta pitanja. Reagovati bez svega toga sa nekim preporukama koje su neprimenjive nije najbolje za sam autoritet EU", rekao je Đukanović u intervjuu Beti.

Nulta tolerancija za rušitelje nezavisnosti, gradjanskog i multietničkog društva

"Oni koji danas slave oslobođenje priželjkuju da se Crna Gora vrati u ono stanje ropstva, državne i nacionalne obezličenosti kako je živjela od 1918. do 1941. godine", rekao je Đukanović u intervjuu agenciji Beta.

Ocjena da je nova vlada Crne Gore prva demokratska vlada čula se tokom rasprave u parlamentu i od novog ministra spoljnih poslova Đorđa Radulovića.

"Riječ je o mlađem čovjeku kojem bi se takav previd mogao i oprostiti. Danas u crnogorskom parlamentu ima dosta ljudi koji su bili članovi prethodnih vlada ili u administraciji koja je opsluživala rad prethodnih vlada, nakon uvođenja višestranačja. Riječ je je potpuno neargumentovanoj, neutemeljenoj ocjeni i ocjeni koja bi trebalo da potkrijepi namjeru da se uđe u neku vrstu revanšizma prema prethodnoj vlasti i aparatu koji je opsluživao tu vlast sa iskonstruisanom tvrdnjom da smo imali prve demokratske izbore ili kako smo čuli mandatara da ćemo ih tek imati kada ih pripremi ova vlada", rekao je Djukanović.

Đukanović je rekao i da mu je drago što postoje ljudi koji su iskreno zabrinuti "sa stanovišta nacionalne ogovornosti" za budućnost Crne Gore i koji prepoznaju "opasnost od daljeg proklizavanja" ka društvu koje će biti sve više teokratsko a sve manje sekularno.

"Vjerujem da će te ljude to navesti na veću odgovornot kada je u pitanju izborni proces", rekao je on.

Na pitanje kako bi u praksi mogla da izgleda kohabitacija vlasti i da li poznaje nekog od novih ministara, Đukanović je rekao da neke poznaje toliko površno da se ne bi mogao usuditi da kaže da ih poznaje, ali da će biti prilike da se tokom kohabitacije upoznaju.

"Vjerujem da će kohabitacija izgledati kao i tranzicija vlasti nakon 30. avgusta. Dobar dio domaće i međunarodne javnosti je sumnjičio demokratski kapacitet crnogorskog društva iznoseći tvrdnje da se ovde ne može dogoditi mirni transfer vlasti. Vjerujem da smo pokazali da su te sumnje bile bezrazložne. Sada ulazimo u fazu kohabitacije vlasti i nemam nikakve problem sa takvim funkcionisanjem. I do sada sam svoj posao obavljao u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, tako će biti u narednom periodu", rekao je on.

Prema Đukanovićevim riječima, kohabitacija podrazumijeva političke različitosti u funkcionisanju vlasti.

"Sa ponosom nosim te različitosti koje sam i do sada predstavljao i koje ću još još jače zastupati u najboljem uvjerenju da Crna Gora mora nastaviti ovom strateškom magistralom kojom se kretala", rekao je on.

Na pitanje o novoj ministarki objedinjenog ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta profesorki Vesni Bratić koja je oštro kritikovana u dijelu javnosti zbog izjava da je "žena četnik" i da je poznati hrvatski novinar i pisac Boris Dežulović "ustaško smeće", a koja je dobila počasno državljastvo Crne Gore, Đukanović je rekao da on tada nije bio predsjednik vlade ali da je siguran da je državljanstvo dobila u skladu sa zakonom.

On je rekao da je izjava ministarke da je "žena četnik" sasvim naopaka posebno "sa aspekta izdajničke ideologije".

"O kvalifikacijama na račun Dežulovića je neugodno govoriti. Po mom sudu teško da bi mogla imati mjesta u bilo kojoj visokoškolskoj ustanovi a kamoli u vladi", rekao je Đukanović.

On je odbacio medijske navode da u njegovoj Demokratskoj partiji socijalista postoje meka i tvrda struja po pitanju reforme stranke nakon izbora.

"Nema u DPS-u ni meke, ni tvrde struje, niti ima sukoba po tom osnovu. Ono što je logično za život u svakoj zajednici, ima različitih pogleda na određena pitanja pa i pitanju organizacije i efekata vanrednog Kongresa", kazao je on i dodao da ima različitih viđenja, različitih projekcija, različitih očekivanja.

"Biračka javnost nas nije kaznila zbog naših odluka, već zbog nekih deformiteta koje je uočila u našem ponašanju. Dakle, ako je to tačno onda je jasno i šta treba činiti na Kongresu i kako treba povlačiti poteze koji će nas najbrže voditi ka rehabilitaciji povjerenja", kazao je on.

Vanredni kongres DPS-a je zakazan za 27. avgust.

Đukanović nije precizno odgovorio na pitanje da li nakon izbora nekim ljudima više nije mjesto u vrhu DPS-a.

"Dakle stvarno mislim da je jako puno posla napravljeno, a zašto bi sada bila jeres ili čudno razmišljati o tome da li sada, kada vam se dogodilo ovo isklizavanje, treba razmišljati o nekoj obnovi koja treba da znači otvaranje šireg prostora za neku novu generaciju ljudi", rekao je on.

Upitan kako komentariše ocjene da su se "odrekli svih ljudi koji misle svojom glavom i koji ne žele da bespogovorno slušaju", Đukanović je kazao da je on lično "uvjek pokazivao širinu i nailazio na nerazumijevanje nekih tvrđih struktura unutar te politike".

"Niko sa takvim pristupom da ja makar znam, nije sa moje strane svjesno odgurnut, ne bih rekao od DPS-a, nego od tog nacionalno odgovornog političkog fronta u Crnoj Gori. Da li je bilo drugačijeg postupanja unutar sistema DPS, unutar vladajuće koalicije, na različitim nivoima, vjerovatno da jeste jer nemamo svi istu političku zrelost, niti imamo svi istu političku širinu", rekao je.

On je, međutim, dodao da postoji "udarnička aktivnost jednog dijela političke scene i jednog značajnog dijela najuticajnijih medija u Crnoj Gori, koji su abolirali izdaju crnogorskih nacionalnih interesa na crnogorskom prostoru, pokušavajući da to predstave legitimnim demokratskim izborom svakog pojedinca i svake partije".

"Dakle, vi danas imate ljude koji, kao što sam kazao, nezadovoljni vlašću ili nezadovoljni zbog neostvarenih vlastitih profesionalnih ili političkih ambicija, bez ikakvog problema svoj glas daju onima za koje unapred znaju da će posle izbora koalirati sa rušiteljima Crne Gore. To je nešto što ja nikada nisam razumio i prema čemu je moja tolerancija nulta", rekao je Đukanović.

"Ja mogu biti ne znam koliko ljut na ovu novu vlast ili na bilo koju drugu političku strukturu u Crnoj Gori, ali ne postoji to što bi me moglo pokrenuti da djelujem protiv države Crne Gore i zato sam toliko nefleksibilan i netolerantan prema takvim postupcima", kazao je on.

Đukanović je dodao da je apsolutno ubijeđen da sada moraju na neki način redefinisati tu platformu za djelovanje procrnogorskih i proevropskih političkih struktura u Crnoj Gori.

"Dakle, bez obzira na razlike koje postoje među nama ja mislim da treba voditi računa samo o onome što je kohezioni faktor, a to je građanska država, to je multietnička demokratija, to je evropska budućnost Crne Gore. Linija razgraničenja mora ostati zaista nepokolebljivo u odbrani crnogorskih nacionalnih interesa. Dakle, mora ostati linija nerazumijevanja za one koji djeluju sa suprotne platforme, sa platforme rušenja crnogorske nezavisnosti, ugrožavanja njenog građanskog karaktera, pretvaranja Crne Gore u teokratsku državu i zatiranja njene evropske budućnosti", rekao je on.

To je, prema riječima Đukanovića, realna budućnost Crne Gore i "zbog toga i iz ove perspektive sa optimizmom gleda na crnogorsku budućnost".