On smatra da potezi nove Vlade Crne Gore upućuju zabrinjavajuće poruke dobronamjernim susjedima.

"Negiranje genocida u Srebrenici u parlamentu Crne Gore i direktno miješanje u suverenitet Bosne i Hercegovine čestitanjem Dana RS, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, signal je koji će u budućnosti zasigurno poljuljati odnose dvije države. Kao građanin Crne Gore koji živi i radi u Bosni i Hercegovini potez predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića doživio sam kao uvredu i ponižavanje, kao svi dobronamjerni građani Crne Gore. Njemački političar Štefan Kaufman, član njemačkog Bundestaga, 2009. godine je čestitao 9. januar video-porukom i nakon oštrih reakcija uputio javno izvinjenje. Još uvijek želim da vjerujem da će premijer Krivokapić postupiti na isti način. Čestitkama su se pridružili Andrija Mandić, Milan Knežević i Marko Milačić, koji su uz taj sraman čin na društvenim mrežama podijelili ljubljenje zastave Republike Srpske",  rekao je Ramusović.

Ako Vlada Crne Gore nastavi sprovoditi politiku koja ugrožava temeljne vrijednosti građanske Crne Gore i bude remetilački faktor zdravih odnosa sa susjedima, nesmotrenim ili planiranim ugrožavanjem interesa ostalih naroda u Crnoj Gori, neminovno je, ističe Ramusović, da će doći do preispitivanja povjerenja između dvije države.

"Dio manjina podržao prevaru"

Za to što u Vladi nema manjina Ramusović djelimično odgovornima smatra manji dio pripadnika nacionalnih manjina "koji su na izborima podržali ovu prevaru".

"Ne mogu se načuditi naivnosti jednog manjeg dijela Bošnjaka i Albanaca koji su glasali za bilo koga protiv vladajuće koalicije, a posebno one koji i dalje podržavaju ovaj sraman odnos prema Bošnjacima pa i Bosni i Hercegovini. Dritan Abazović ne bi imao tu moć da je nije dobio glasovima dijela Albanaca i Bošnjaka. Smatram da nacionalne manjine u novoj Vladi Crne Gore nemaju svog predstavnika, jer ovo je sve jedna velika prevara. Abazović podržava rad trenutne Vlade koja se bori za ciljeve Velike Srbije i ideologije koja je i počinila genocid i vršila maltretiranje Bošnjaka po Crnoj Gori tokom '90-ih godina prošlog vijeka. Ipak, siguran sam da većinski dio građana Crne Gore ne podržava ovakav pristup u vođenju domaće i međunarodne, kao i kadrovske politike. Jasno je da su prve na udaru nacionalne manjine. Sami čin da se vrši smjena kadrova koji su primljeni na javnom konkursu razotkriva namjere trenutne Vlade, čiji je Abazović član, i koju podržava jedan manji dio Bošnjaka i Albanaca. Ako bismo se prisjetili predizbornih obećanja gospodina Abazovića, Vladu Crne Gore trebalo je da popune eksperti", naglasio je on.

Dodaje da je očekivao da će u Vladu biti pozvani eksperti koji su stekli iskustvo i znanje u svijetu, a time pomoći da se nađe formula za, kako oni navode, "bolji život u Crnoj Gori".

"Mi se danas suočavamo sa velikom ekonomskom krizom. Svjetska banka je planirala u ovoj godini ekonomski rast u Crnoj Gori 6,1 odsto, a do sada se suočavamo s ekonomskim padom i preko 20 odsto. Na 100 odsto uvezene robe u Crnu Goru izvoz je 15 odsto. Vladu ne interesuje spas države i rješavanje ekonomskih problema, već isključivo pozicioniranje radi nacionalnih i ličnih interesa. Ulazak srbijanskih javnih kompanija u Crnu Goru je već aktuelan, Elektromreža Srbije, koja je 100 odsto u vlasništvu Republike Srbije, kupuje na berzi akcije Crnogorskog elektroprenosnog sistema. Napominjem da je nova Vlada Crne Gore obećala profesionalizovanje javne uprave, da bismo se već danas suočili sa zapošljavanjem i popunjavanjem javne uprave partijskim, crkvenim i rođačkim kadrovima. Na kraju možda nije ni bitno čiji su kadrovi, ali je veoma značajno da li su kompetentni da obavljaju funkcije koje im se nude kao na pladnju" kazao je on.

Prema njegovim riječima, kadrovi nove većine su dosad pokazali da nemaju ni iskustvo ni kompetenciju za obavljanje funkcija u javnoj upravi.

"Na kraju zaključujem da je strategija "po dubini" preuzeti javnu upravu i javne kompanije, a kapitalom usloviti opstojnost Crne Gore. Ako se ne preduzmu mjere za zaustavljanje ovog vida urušavanja države i njene ekonomije, narodi Crne Gore će se u vrlo kratkom periodu susresti sa nemaštinom i nedostatkom finansija u budžetu za funkcionisanje države. Nažalost, mi gledamo urušavanje institucionalnog sistema i ništa ne preduzimamo. Bojim se da smo prekoračili termin za reagovanje", naveo je on.

Ramusović dodaje i da dijaspora Crne Gore sa posebnom pažnjom prati dešavanja u svojoj matičnoj zemlji.

"Prilično smo zabrinuti u pogledu budućnosti Crne Gore, kako na ekonomskom tako i na političkom planu. Veoma bitna činjenica je da Uprava za dijasporu zadržava status koji je imala u prethodnom periodu, imajući u vidu pozitivna iskustva i rezultate ovog organa u radu sa dijasporom. Posebno ističem značaj formiranja Savjeta za saradnju sa dijasporom kao savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore, koji je bitna karika za nastavak dobre komunikacije sa dijasporom",  dodao je on.

Vikend novine