On je u intervjuu agenciji MINA kazao da će na čelu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu biti potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić, i da je 30. jun rok do kada bi trebalo da taj posao bude završen.

Komentarišući dešavanja u Nikšiću uoči lokalnih izbora, Bečić je kazao je veliki protivnik desničarenja bilo koje vrste, navodeći da u tim procesima dobijaju samo njihovi predvodnici, kojoj god strani oni pripadali, a gube građani, bez obzira za koga navijali ili bili indiferentni.

Bečić je, govoreći o usvajanju akata čiju je ocjenu ustavnosti tražila Demokratska partija socijalista (DPS), rekao da je kvorum na sjednici 28. decembra u potpunosi utvrđen u skladu sa članom 90 Poslovnika Skupštine koji omogućava da se na zahtjev deset poslanika kvorum utvrdi prozivkom.

On je istakao da je na početku zasjedanja od poslanika Anke Vukićević i Jefta Erakovića dobio zahtjev za učešće u radu sjednice na daljinu, u skladu sa izmjenama Poslovnika koje su zajedničke usvojene kako bi bila izbjegnuta blokada rada Skupštine zbog epidemija koronavirusa.

„Kada sve to sagleda, nema dileme da je sve urađeno u skladu sa Poslovnikom“, rekao je Bečić.

On je dodao da je prošle godine parlament od aprila do jula radio po starom Poslovniku, koji nije prepoznavao mogućnost učešče poslanika u radu na daljinu i onlajn glasanje.

„Tada su naše kolege iz sadašnje opozicije donijele desetine zakona tako što je desetak ljudi bilo u sali, a 50 je glasalo onlajn. Toliko o principijelonosti“, kazao je Bečić.

On je ocijenio da je mandat poslanice Građanskog pokreta URA Suade Zoronjić verifikovan u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika i Ustavom.

„To što je Državna izborna komisija, (DIK) prvi put u istoriji pokušala da blokira Skupštinu, što me je obavijestila da nije u mogućnosti da me tehnički informiše ko je naredni kandidat na listi, ne znači da može da suspenduje zakonsku obavezu da parlament konstatuje početak mandata Zoronjić“, kazao je Bečić.

On je rekao da je Ustavni sud pokušao da utvrdi rokove Skupštini za izjašnjenje u odnosu na navode koji su sadržani u inicijativama za ocjenu ustavnosti određenih akata.

„To je suprotno Poslovniku Skupštine i onemogućilo bi parlament da da mišljenje i obavlja svoju zakonom i ustavom definisanu funckiju, ali razobličili smo i taj proces“, naveo je Bečić.

Govoreći o načinu na koji su usvojene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Bečić je rekao da „ako je neki akt u suštinskom smislu te riječi, bio na javnoj raspravi, onda je to bio taj Zakon“.

On je rekao da su praktično godinu svi segmenti društva analizirali zakon, sučeljavali argumente, a da su izbori 30. avgusta bili, na neki način, referendumsko izjašnjavanje u odnosu na taj zakon.

„Dobro je što smo krajem godine završili to pitanje i što stvaramo uslove da krenemo u rješavanje ekonomsko socijalnih pitanja pitanja koja se odnose na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“, naveo je Bečić.

Na pitanje kada se može očekivati završetak posla na reformi izbornog zakonodavstva, Bečić je rekao da je to obaveza Crne Gore na putu evropskijh integracija i da je to jasno naznačeno i u poslednjem Izvještaju Evropske komisije.

On je podsjetio da je Skupština usvojila odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu kao zajednički akt svih poslaničkih klubova, i stvorila pretpostavke da se ide u naredni fazu.

Bečić je rekao da će na čelu Odbora biti Bulajić, i dodao da očekuje da će Admnistrativni odbor uskoro pozvati poslaničke klubove da predlože kandidate za članove tog tijela.

On je kazao da će Odbor imati 14 članova, sedam iz vlasti i sedam iz opozicije, da će predsjednik biti iz parlamentarne većine, a zamjenik iz opozicije.

„Iz vlasti, poslanički klubovi Demokratskog fronta i Mir je naša nacija imaće po dva predstavnika, po jednog klubovi Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene i Crno na bijelo“, rekao je Bečić.

On je dodao da su iz opozicije tražili nekoliko dana da naprave unutaropozicine dogovore.

„Odbor će se dominantno baviti zakonima o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o registru prebivališta i boravišta, o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, i još jednim brojem zakona. Vjerujem da će dinamično raditi i da ćemo imati uspješno finale“, kazao je Bečić.

On je podsjetio da je za izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika potrebne dvije trećine, a za izmjene ostalih većina poslanika u parlamentu.

„Nadam se da ćemo imati što veći stepen saglasnosti, jer je u interesu svih da konačno vratimo povjerenje građana u izbori proces“, kazao je Bečić.

Na pitanje šta je cilj izmjena Zakona o tužilaštvu koje će se naći pred poslanicima 18. februara, Bečić je odgovorio da treba sagledati rezultate da bi se mogli vijdeti ciljevi.

„Svi čitamo godišnji izvještaj o napretku Evropske komisije i čujemo poruke da bez napretka u poglavljima 23 i 24 i završnih mjerila, nema napretka ni u drugim segmentima integracionog proces ni približavanja završnoj fazi ulaska u EU“, kazao je Bečić.

On je rekao da bi trebalo analizirati rezultate Tužilaštva u prethodnom periodu, koji nije bio kratak.

Bečić je kazao da je prije nekoliko mjeseci poslanički klub Demokarata zatražio informaciju dokle se stiglo u istrazi o palim garancijama u slučlaja Kombinata aluminijuma Podgorica i drugim za koje je Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila da su izdate nezakonito.

„I ponovo, nakon sedam, osam godina od izvještaja DRI, dobijamo odgovor da je predmet u fazi izviđaja. Tako jedan, drugi, treći. Brojni su u ladicama, i zato imamo ovakve poruke domaće i međunarodne javnosti“, smatra Bečić.

On je rekao da je izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu predviđeno promjena struktura Tužilačkog savjeta u kome će od 11 članova biti pet uglednih pravnika, pet tužilaca i predstavnik Ministarstva pravde.

„Na taj način se obezbjeđuje potreban balans i da niti jedna uslovno rečeno strana nema većinu, kako je bilo u prethodnom slučaju a rezultati su izostali“, rekao je Bečić.

Upitan da li je međunarodna zajednica konstutovana prilikom izrade izmjena zakona o tužilaštvu, Bečić je odgovorio da sve urađeno u skladu sa Zakonom i Ustavom.

„Poslanici su neposredno izabrani građani, oni imaju ustavno pravo da predlažu zakone, Skupština da ih razmatra, da ih usvoji ili ne usvoji. Ne vidim da je povrijeđena metodologija koja je propisana zakonom. Više bih volio da vidim kakvi su rezultati institucija o kojima govorimo“, kazao je Bečić.

On je dodao da se do sada stalno postavljalo pitanje šta će biti urađeno da se ubrzaju evropske integracije, da se postignu rezultati na polju vladavine prava i da se ide u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Sada, kada imamo korak u tom pravcu, otvaraju se neka pitanja od pojedinih djelova javnosti“, naveo je Bečić.

On je, upitan kada se može očekivati donošenje drugih zakona koje je parlamentarne većina najavila, odgovorio da će se ići fazno i da će raditi i Vlada i poslanici.

„Parlament radi, riješili smo neka krupna pitanja krajem decembra koja su opterećivala prilike u Crnoj Gori. Stvorili smo pretpostavke za, između ostalog, i kadrovsku reformu u zdravstvenom sistemu, i stvorićemo prilike za reforme u drugim značajnim segmentima društva“, kazao je Bečić.

On je rekao da će Parlament na sjednici 18. februara usvojiti važan set zakona iz socijalne sfere.

Govoreći o kohabitaciji, Bečić je rekao da je ne doživljava kao potrebu da najodgovorniji ljudi u državi trguju, već kao potrebu da, poštujući Ustav, sarađuju oko onih pitanja oko kojih su obavezni da sarađuju i da se dogovaraju.

„Svi smo u ovom kratkom vremenskom periodu vidjeli da opstrukcije samo izazivaju negativne posljedice i da od njih niko nema koristi, a trpe svij djelovi društva i građani“, kazao je Bečić.

On je rekao da je na jednom od sastanaka predsjednika države, Vlade i Skupštine zajednički zaključeno da je funkcionalnost institucija sistema nešto što je iznad interesa bilo kog pojedinca.

Na pitanje kako riješiti problemi v.d. stanje u pravosuđu, Bečić je odgovorio da je to drugi značajan izazov za Skupštinu, uz reformu izbornog zakonodavstva.

On je rekao da je Skupština krajem godine obavila drugi krug glasanja za vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta, kako bi stvorila pretpostavke da se raspišu novi konkursi.

Bečić je kazao da očekuje da sada budu raspisani novi konkursi i da su, u novom ambijentu, pojedince koji ispunjavaju uslove motivisali i ohrabrili da se jave na konkurs.

Mina