On je, na kontrolnom saslušanju skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kazao da su investitori na tržištu obveznica imali dosta pitanja i nepoznanica o Crnoj Gori i potezima dosadašnje Vlade, ali da je on odgovorio na ona na koja je znao odgovor, i da su ti ulagači cijenili njegovu iskrenost.

„Zbog te iskrenosti najveći svjetski investitor za obveznice, Black Rock, prvi put je investirao u crnogorske obveznice ikad“, dodao je Spajić,prenosi agencija Mina biznis.

Investitorima je bilo nejasno i kako Crna Gora ima u trećem kvartalu prošle godine realizaciju turizma od 15 odsto one iz 2019, dok Albanija i Hrvatska imaju po 55 odsto.

Spajić je, povodom poređenja emisija obveznica Crne Gore sa državama regiona, objasnio da se u tom slučaju nikako ne porede kamate, nego prinosi.

On je rekao i da su ga ministri finansija iz regiona kontaktirali sa riječima da im nije jasno zašto ministar finansija ima kontrolno saslušanje zbog izdavanja obevznica na londonskoj berzi.

„Poenta je da je mrak bio u Crnoj Gori 30 godina i čast mi je što sam dobio tu ulogu da palimo svjetlo u toj sobi u kojoj je bio mrak i nije se znalo ni ko pije ni ko plaća“, poručio je Spajić.

On je, objašnjavajući institut obveznice, rekao da nju definiše transparentnost i praktično onemogućavanje korupcije.

„Svaka informacija o obveznicama je javna. Sve sam dao na uvid kada su u pitanju procedure u vezi sa obveznicama. Emitovanje se namjerno desilo u Velikoj Britaniji, a moglo je isto i u Americi da se desi, jer su to jurisdikcije sa najtežom kontrolom i najvećim kaznama za bilo kakvu korpupcju i bilo kakve malverzacije“, poručio je Spajić.

On je rekao da je apsolutno netačno da je primio bilo kakav novac i bio uključen u bilo kakve šeme.

„To me pomalo i vrijeđa, jer bih ovog trenutka bio na crvenoj potjernici Interpola, a ne da se gledam sa britanskom ambasadorkom koja mi je čestitala na uspješnoj obveznici. Nijesam se nikako ugradio, nula eura imam benefita od ove stransakcije“, dodao je Spajić.

On je rekao da su detalji u vezi sa obveznicom bili internog karaktera samo nekoliko dana, odnosno do 11. decembra, što je i standardna procedura kako se ne bi uticalo na cijenu, i da su nakon toga svi podaci postali javni.

Spajić je rekao da se zbog velike neizvjesnosti u privredi, jako nepovoljnih kredita koji su sklapani u prošlosti, kao i investicija koje se planiraju u ovoj godini, država zadužila sa 750 miliona, a ne za 550 miliona.

On je kazao da još nije čuo nijednu pravnu valjanu zamjerku na emitovanje te obveznice.

„Konsultovao sam se sa pravnicima i svi kažu da je emitovanje bilo po pravnim procedurama i zakonu“, rekao je Spajić.

On je pitao i da li postoji veći stepen transparentosti od javnog.

„Na računu smo imali 56 miliona eura. Tada smo ulazili u zaključavanje zbog koronakrize i imali deficit na mjesečnom nivou 30 do 40 miliona. Mi bi 21. januara proglasili bankrot“, kazao je Spajić.

On je, objašnjavajući tajming zaduženja, rekao da je do Crnog petka likvidnost maksimalna i tada je bila najpovoljnija situacija, nakon čega pada likvidnost.

„Nijesmo imali podatke o stanju u trezoru, kao ni izvršenje budžeta po mjesecima. Na poziv prethodne Vlade smo 23. novembra imali sastanak i bivši ministar Darko Radunović nam je prikazao stvarno stanje. Proučavajući podatke dvije noći nijesam spavao, tresući se, razmišljao sam šta da radimo“, naveo je Spajić.

On je kazao da su napravili plan u dan kako mora da se radi da bi Crna Gora izašla na tržište.

„Ponovo sam se 25. novembra sastao sa Radunovićem gdje sam mu predložio da Direkcija za upravljanje dugom počne da radi na pripremi i da ću savjetodavno da im pomognem kao kandidat za ministra“, dodao je Spajić.

On je naveo da je 7. decembra imao poziv sa bankama i pravnim kućama o tome da li stoji iza svega dogovorenog, nakon čega im je to potvrdio.

Spajić je rekao da su svi u Ministarstvu ginuli za tu obveznicu.

„Ja sam na kraju decembra imao 11 kila manje u odnosu na kraj novembra“, kazao je Spajić.

On je rekao da je budžet u fazi nacrta, ali da se ne planira smanjenje plata, penzija, ni socijale.

„Kapitalni budžet će se malčice povećati, a subvencije za poljoprivredu će biti iste. Smanjujemo potrošnju i deficit na tri odsto“, naveo je Spajić.

On je rekao da su od juna do novembra prošle godine nedostajuća sredstva bila 400 miliona eura, a dodatno su uzeta sredstva zbog nepredvidivosti koronakrize i predviđanja od prihoda od turizma.

„Da nemate rezervu u tolikoj neizvjesnosti bili bismo neozbiljni“, dodao je Spajić.

Prema njegovim riječima, investicije ne treba da se smanjuju.

„Potrošnja za građane je jako bitna sa humane strane, jer ja ne želim plate da smanjim ni po cijenu svoje funkcije. To nije ni ekonomski održivo, jer je fiskalni efekat potrošnje na siromašne i ljude srednjeg sloja 100 puta veći nego na bogate“, rekao je Spajić.

On je kazao da će koristiti dio novca za vraćanje skupih bilateralnih loših kredita.

„Mi plaćamo 107 miliona eura na kamate tih nekih fantoma kredita“, naveo je Spajić.