Najavio je promjene u Tužilačkom savjetu za oko 60 dana. Abazović je to kazao u emisiji Načisto na TV Vijesti. IStakao je da ne mjerka premijersku funkciju i rekao da je i ovo što trenutno radi zaista mnogo.

"Treba da donesemo budžet i još 120 akata. Moram da brinem i to je odgovoran državnički pristup. Ovo nije bilo kakvo ucjenjivanje. Nema ucjena prema partnerima u vlasti, samo moramo razumjeti da moramo imati funkcionalne stvari kako bi Crna Gore iskoračila. Da bi iskoračila, ne može da drži zatvorena vrata parlamenta", rekao je Abazović.

Podsjećanja radi, Venecijanska komisija je preporučila da se u Tužilačkom savjetu vrše promjene kada aktuelnim članovima istekne mandat, naredne godine.

"Želimo situaciju da izbjegnemo vakuum. Treba da pokažemo zašto je to važno za naš politički momenat. Ako možemo sa Venecijanskom komisijom da uskladimo 90 procenata, dozvolite da ova zemlja, parlament, većina i građani imaju suverenitet da možda 10 ili pet procenata intervenišu na svoje zakonodavstvo", poručio je Abazović.

Kazao je da će na red doći i odgovornost specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.

"Mislim da je to odlično i za gospodina Katnića, koji kaže da radi perfektno. Ja mislim da je bilo mnogo propusta", rekao je on. 

Napomenuo je, da se novim zakonskim rješenjima, obezbjeđuje da članovi Tužilačkog savjeta i Skupština mogu koristiti mehanizme ako to ne želi specijalni državni tužilac. 

"U slučajevima visoke korupcije u 2019. podnešene su 944 krivične prijave, od toga samo je 38 procesa otvoreno i nijedan nije rezultirao presudom. Vjerovatno naredne sedmice ćete čuti da je jedan od tužilaca uzeo stan u sred procesa za državni udar", kazao je Abazović.

O izjavi Kneževića

Rekao je da su porođajne muke demokratije to što vlast ne može da funkcioniše složno. Prokomentarisao je tvrdnju Milana Kneževića, da je premijer Krivokapić rekao da Knežević i Abazović rade protiv njega.

"Kada je riječ o izjavi Kneževića, nisam htio da dolivam ulje na vatru. Mislim da se radilo o opasci koja po meni uopšte nije bila ozbiljna. Sve je počelo 4. januara, kada smo ja i kolega Knežević bili prijateljski na jednom druženju. Mislim da premijer nije mislio na tu stvar. Podigle su se tenzije, nisam želio da zbog toga reagujem. Mislim da premijer to rekao na taj način. Nisam doživio da me neko optužio da rušim Vladu. Ako je to bio razlog, taj 4. januar, za mene je to lično neozbiljno", rekao je Abazović.

Rekao je da je Vlada pod velikim pritiskom, a kada se tako radi a ne osjećate veliku političku podršku, a osjećate na relaciji premijer - jedan politički subjekat, onda dolazi do disodantnih tonova. Rekao je da je atmosfera u Vladi redovna i radna, i onda kad u radu učestvuje i ministar pravde Leposavić.

O državljanstvima i biračkom spisku

Viceprimjer je, govoreći o najavi odluke vlade o promjene kriterijuma za dobijanje državljanstva, rekao da Ministarstvo unutrašnjih poslova može dati samo informaciju koliko je ljudi apliciralo za državljanstvo.

"Ne razumijem zašto ljudi protestuju, jer niko neće državljanstvo izgubiti ko se dobrovoljno državljanstva ne odrekne. Biračko pravo je druga tema, i mora biti tretirana kroz izborno zakonodavstvo. Moramo to da riješimo. Treba da izabaremo model, kao mala zemlja koja ima restriktivni pristup o dobijanju državljanstva, i kojeg ćemo se držati. Moramo da izaberemo model da li glasaju samo ljudi koji žive u Crnoj Gori, ili glasaju svi koji imaju crnogorsko državljanstvo. Imamo situaciju da ljudi imaju dva glasa. Da će da bira, recimo, predsjednika Crne Gore i predsjednika SAD-a ili Srbije", rekao je Abazović. 

Takođe je istakao da je opcija da niko ne plaća ljudima iz dijaspore kartu da dođe u Crnu Goru, da bi ga privolio da glasa za neku opciju.

"Opasna tema je politički i etnički inžinjering. U bilo kakvoj varijanti nekog političkog ili etničkog inžinjeringa neću nikad učestvovati. A naši prethodnici su stvarno radili politički inženjering. Veliki broj ljudi su istjerali odavde. Ljudima su davali državljanstva spram političke opcije. Nepošteno je prema nama reći da učestvujemo u političkom inženjeringu, naročito da ugrožavamo državni status Crne Gore", rekao je Abazović.

Odnos sa EU

Kazao je da poruke Evropske unije, vezano za promjene u pravosuđu i promjene Zakona o specijalnom tužilaštvu, nisu šamar za ovu Vladu.

"U prethodnom periodu napravili su se proceduralni propusti. Ipak mislim da ovo nije bilo kakav šamar. Već 30 godina imamo blokadu sistema. Imamo i blokadu sudskog sistema. Očekivanja građana su da imamo tužilaštvo koje djeluje. EU kaže da imamo dobre zakone. Imamo zakone koji ne mogu da se primjenjuju. To je pitanje, preskočeni su neki koraci, pokušano je da se radi kako treba... Ovo je zemlja u kojoj se nikad nije mijenjala vlast. Evropska komisija je pokušala da objasni da promjenu vlasti treba da prežive pravne institucije", rekao je Abazović.

Potpredsjednik Vlade je rekao da je najveći ustupak Evropskoj komisiji i američkoj administraciji do sada bio odustajanje od promjena Zakona o specijalnom tužilaštvu, kao i najveći kamen spoticanja u odnosima.

Rekao je da su kolege iz Demokratskog fronta prihvatile sugestije, da bi se odustalo od gašenja institucije. Došlo se do izmjena i dopuna Zakona o tužilaštvu, shodno mišljenju Venecijanske komisije.

Kazao je da su protiv ovakvih predloženih zakonskih rješenja samo ljudi koje, kako navodi, ne žele Crnoj Gori dobro. Abazović je istakao da mišljenje Venecijanske komisije nije obavezujuće, ali da kroz obaveze u pristupnim pregovorima u EU, Vlada prihvata skoro cjelinu mišljenja Venecijanske komisije.

"Moramo proći kroz Skupštinu. Pitanje većine je ostalo da se tretira vezano za postojeća zakonska rješenja. Što se tiče izbora uglednih pravnika za Tužilački savjet, oni moraju da prođu određene uslove", rekao je Abazović.

Naveo je da Vlada pokušava da demopolizuje situaciju u Crnoj Gori, da ne bude više situacija da jedan centar moći isključivo odlučuje.

"Domaći eksperti, čija imena ne želim da pominjem jer rade pro bono, bili su uključeni. Ovo je otvoren proces", napomenuo je Abazović.

O Veljoviću i protestima

Abazović je kazao da je situacija u Crnoj Gori naelektrisana, pa su i izjave bombastičnije nego u normalnom periodu. 

"Što se tiče Veselina Veljovića, operativna saznanja govore, što ne mora da bude tačno, da on i četiri lica koja su bivši ili sadašnji pripadnici Uprave policije, su lica koja imaju veze sa okupljanjima građana. To što postoje saznanja ne znači da je bilo ko od njih učinio krivično djelo. Želim da uputim poruku građanima koji se okupljaju, da probaju da ne budu izmanipulisani ljudima koji su stekli milione, a njih podstiču da izlaze na ulicu", rekao je Abazović.

Istakao je uvjerenje da od tih pet najmanje troje neće proći provjeru imovine, kada za to dođe vrijeme. Napomenuo je da su sve ovakve istrage besmislene bez promjena u tužilaštvu.

O kćerki premijera

O situaciji sa službenim vozilom u kom je bila kćerka premijera Krivokapića, Abazović je rekao da ne želi da iznese sud dok se istraga završi.

"Možda se vjerovalo u toj situaciji, da vozilo može da prođe kroz okupljene ljude. Možda je neko prošao prije toga. Ne mogu da govorim o tim stvarima. Ono što sam konkretno vidio, želim reći da se na vozilo u kom je štićena ličnost vršiti pritisak. Ne može ni onaj ko štiti, recimo kćerku premijera, da očekuje da će neko da otvori vrata. Pitanje je na mjestu i nemam odgovor na to zašto se došlo do te konačne situacije. Kada je već došlo do situacije, mislim da nije bilo mnogo opcija. Znam da će me jedan dio ljudi kritikovati zbog toga, ali ljudi su se nezakonito okupili. Mi imamo zabranu okupljanja. Mogli smo to da rješavamo pendrecima i suzavcem, ali mi to ne želimo", rekao je Abazović.

Kazao je da o eventualnom planu i non-pejperu Janeza Janše o novoj podjeli Balkana misli sve najgore, i da je to dio populizma i jako opasna konstrukcija.

"Zapadnom Balkanu je dovoljno problema, prekrajanja granica, konflikata i tenzija. Želim da ne mijenjamo granice, nego da ih učinimo nevidljivim. Da svi jednog dana budemo u EU", dodao je Abazović. 

Pobjeda