Ambasador Francuske ističe da se, od kako je došao u Crnu Goru, sastaje sa predstavnicima različitih zajednica koji su mu prenijeli da su zabrinuti i tražili da pažljivo prali poštovanje ljudskih i manjinskih prava.

“Poznato mi je koliko su različite religije i tradicije duboko ukorijenjene u identitetu ove zemlje. Njihovo poštovanje i učešće njihovih predstavnika u zajedničkom i mirnom građanskom životu uslov je za stabilnost, napredak i nacionalni razvoj. Važno je da se u vezi sa ovim pošalju dobri signali. Zbog pripadnosti jednoj ili drugoj zajednici ne smije biti diskriminacije, marginalizovanja ili privilegovanja bilo koga. To je jedini pristup koji omogućava napredak na evropskom putu. Pažljivo ćemo pratiti ovaj suštinski aspekat vladavine prava, koji je osnovni uslov za članstvo u Evropskoj uniji”, poručio je ambasador Timonije.

Govoreći o situaciji u regionu, ambasador ocjenjuje da nacionalističke snage, pothranjene toksičnim idejama, opstaju i predstavljaj u prepreku za pomirenje.

Veliku pažnju javnosti izazvalo je negiranje genocida u Srebrenici od strane ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Njegovo razrješenje koje je pokrenuo premijer još se nije našlo pred poslanicima u parlamentu, podsjetile su Dnevne novine. Timonije kaže da su te riječi naišle na strogu reakciju koja je rezultirala jasnim stavom predsjednika Vlade.

"Zemlja ne može napredovati u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ako ne priznaje međunarodno pravosuđe. Tim prije što Evropski parlament priznaje postojanje genocida u Srebrenici. Za dobro zemlje i naše saradnje možemo samo da poželimo da se ova tužna stranica okrene, što je prije moguće, putem širokog parlamentarnog konsenzusa. Srebrenica nije tema za mediokretske rasprave. S druge strane, toliko toga čeka u sudskim reformama. Za sve Crnogorce privržene evropskom putu bilo bi šteta ukoliko bi se sa tim previše odlagalo", naveo je.

Na pitanje da li je u Crnoj Gori ugrožen koncept građanske, multietničke i sekularne države, odgovara:

"Došlo je do prve demokratske smjene u posljednjih trideset godina. To ide u prilog vašoj političkoj zrelosti i to ne treba posmatrati ni kao uzurpaciju ni kao revoluciju, već normalnu institucionalnu epizodu. Istina, trebalo je da prođe jedan vijek da bi Francuska postigla taj rezultat. Sljedeća etapa vašeg političkog sazrijevanja će biti postizanje minimalne saglasnosti u pogledu pitanja od nacionalnog interesa. Više od tri četvrtine građana žele napredak zemlje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. To podrazumijeva građanski koncept, prihvatanje različitosti i sekularizam. I u tom smislu očekivano ponašanje na svim nivoima odgovornosti", kazao je ambasador Francuske-

Istakao je da je zahvaljujući Evropskoj uniji kao prvom donatoru i investitoru, region  mnogo napredovao u pravcu evropskog modela kome teži njegovo stanovništvo.

"Ipak, sve traume od raspada Jugoslavije nijesu još uvijek prevaziđene. Nacionalističke snage, pothranjene toksičnim idejama, opstaju u čitavom regionu i predstavljaju prepreku za pomirenje. Njihovo izbijanje na površinu je zabrinjavajuće za one koji se sjećaju tragedija iz ne tako daleke prošlosti. Vladavina prava je i dalje često nepotpuna, a nejednakost je sve veća, uz korupciju i organizovani kriminal.

Omladina Balkana, s pravom nestrpljiva, snosi posljedice i traži sreću na drugom mjestu. To ostavlja plodno tlo za sve one snage sa strane koje imaju neprijateljski stav prema evropskoj perspektivi regiona. Ekonomske i socijalne posljedice aktuelne pandemije prijete da još više doprinesu ovoj osjetljivoj situaciji. Stoga će se, s pravom, Evropska unija intenzivnije angažovati u godinama koje dolaze, uz snažnu podršku Francuske, koja je sama odlučila da se ponovo aktivira u regionu. Akcenat će biti na ubrzanju procesa ekološke tranzicije, poboljšavanju infrastrukture i povezanosti, kao i otvaranju perspektiva za mlade ljude. Bolja saradnja između svih država regiona, kultura kompromisa, i unutrašnjeg! spoljašnjeg, moraju da prate proces evropskih integracija. To je ključ napretka od koga će svako imati koristi", rekao je Timonije za Dnevne novine.

On je kazao da finalni tekst Tužilačkih zakona ne smije da počiva na kadrovskoj logici, već logici konsolidacije vladavine prava.

"To će pažljivo analizirati Evropska komisija i, naravno, naša strana. Zarad dobra pravosuđa i njegove neophodne stabilnosti potrebno je da postavljeni kadrovi zavređuju poštovanje koje počiva na njihovoj stručnosti i političkoj neutralnosti", rekao je Timonije.