U dokumentu, u koji je "Pobjeda" imala uvid, posebno se ističe potreba hitnog rješavanja problema imenovanja šefova i članova radnih grupa za poglavlja 23 i 24.

"Nakon smjene vladajuće većine na izborima u avgustu 2020. godine i formiranja nove koalicije, funkcionisanje administrativnih struktura u oblasti vladavine prava se suočava sa novim izazovima zbog raširenih smjena i promjena na rukovodećim mjestima što je spriječilo aktivnosti radnih grupa na poglavljima 23 i 24",  navodi se u radnom dokumentu EK.

Iz Komisije navode da ispunjavanje mjerila ne zavisi striktno od implementacije reprezentativne akcije i strateških dokumenata, već podrazumijeva i snažnu političku volju na nivou Vlade u pogledu prevazilaženja izazova - naročito onih koja se tiču poglavlja 23 i pod nadležnošću su Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskijh prava.

"Ovo se odnosi i na odbijanje i osudu bilo kakvog poricanja, relativizacije i pogrešnog tumačenja genocida u Srebrenici", ističe se u dokumentu.

Na nivou Skupštine, potrebna većina za imenovanja u pravosuđu, prema preporuci EK, mora se osigurati kroz politički dijalog.

"Zakonske izmjene su ključne za uspješne reforme u oblasti vladavine prava i moraju biti usklađene sa evropskim standatrdima, najboljom praksom i preporukama Venecijanske komisije i uz praćenje širokog i inkluzivnog procesa konsultacija. Ovo se naročito odnosi na mišljenje VK u pogledu zakonodavne inicijative o tužilaštvu",  piše u dokumentu, koji je, djeluje, nastao prije usvajanja izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu.

Rijetke konfiskacije nelegalne imovine

Iz EK navode i da će povjerenje javnosti u Agenciju za sprječavanje korupcije zavisiti od napora ASK da obezbijedi integritet, nezavisnost, odgovornost i poboljšanje u donošenju odluka.

Nezavisnost funkcionisanja i integritet SDT će biti ključni za napredak u poglavljima 23 i 24. Sredstva koja se opredjeljuju za policiju, tužilaštvo i sudstvo su i dalje nedovoljna, a loši uslovi u kojima SDT funkcioniše još nisu riješeni.

U dokumentu se preporučuje poboljšanje aktivnosti tužilaštva u istragama visoke korupcije i organizovanog kriminala, koje bi trebalo voditi "ubjedljivijim rezultatima u pogledu optužnica, suđenja, presuda, zapljena  imovine", uz ocjenu da bi se efikasnost i kredibilnost mogla unaprijediti preispitivanjem česte upotrebe mehanizma sporazuma o priznanju krivice.

Komisija u radnom dokumentu konstatuje konsolidaciju broja hapšenja, zapljena droge i istraga organizovanog kriminala, zahvaljujući "jačanju kapaciteta policije" i saradnji internacionalnoj saradnji.

"Povećan je broj istraga i otkrivanja kriminalom stečene imovine, ali su zapljene rijetke", navodi se u dokumentu uz napomenu da je policija, nakon promjene vladajuće većine, prošla još jednu organizaciju pripajanjem Ministarstvu unutrašnjih poslova i smjenom menadžmenta.

U dijelu koji se odnosi na slobodu medija kosntatuje se da je nastavljen rad na medijskom zakonodavstvu.

"Transformacija Javnog emitera RTCG u nezavisni i profesionalni javni servis zavisiće od očekivanog imenovanja novog Savjeta RTCG", ističe se u dokumentu, uz ocjenu da "medijska scena ostaje polarizovana, i da je pandemija dodatno pogoršala tešku ekonomsku situaciju novinara i medijskih radnika, stvarajući dodatne rizike za autocenzuru i uticaj vlasnika na uređivačku politiku.

Promjene u sastavu i načinu rada komisije za praćenje slučajeva nasilja nad medijima trebalo bi, kako se navodi, da dovede do konkretnih rezultata u pogledu istrage starih slučajeva napada na medijsku imovinu.

"Stvaranje okruženja pogodnog za slobodu medija zahtijeva od vlasti i svih političkih strana da se uzdrže od pritiska na novinare, uključujući i kroz javne izjave", navodi se u izvještaju.