Zasad nema finansijskih mogućnosti da budu otvorene nove ambasade, s tim da je otvaranje ambasade u Izraelu i ranije odlagano, saznaje Dan u Vladi.

U januaru ove godine iz Ministarstva vanjskih poslova je najavljeno da će u cilju racionalizacije diplomatske mreže ambasade u pojedinim zemljama biti zatvorene, a da će biti otvorene ambasade u Kopenhagenu, Hagu i Tel Avivu. Međutim, pri sadašnjem stanju, do kraja ove godine od toga neće biti ništa.

Sama odluka o otvaranju ambasada u Holandiji i Danskoj donijeta je prije maltene tri godine. Te odluke donijela je vlada bivšeg premijera Duška Markovića.

U obrazloženju odluke o otvaranju ambasada u Hagu i Kopenhagenu navedeno je da je Holandija važna država za nastavak našeg procesa evropske integracije, dok u Danskoj živi značajan broj pripadnika crnogorske dijaspore, što je razlog više za otvaranje prve ambasade Crne Gore u jednoj skandinavskoj zemlji.

Uprkos najavama da dio planiranih ambasada neće biti otvoren, Ministarstvo vanjskih poslova, koje predvodi Đorđe Radulović, predložilo je nekoliko novih ambasadora.

Za ambasadora u Kini predložen je Srećko Crnogorac, dok je za novog ambasadora u Vatikanu predložen Filip Ivanović. Milka Tadić je kandidat za ambasadora u SAD, dok je za šefa Misije pri UN u Njujorku predložen Vladimir Vučinić.

Za novog ambasadora pri EU predložen je Petar Marković, dok je Džemal Perović kandidat za novog crnogorskog ambsadora u Albaniji. Crnogorski predsjednik Milo Đukanović sada treba da da saglasnost za ove predloge.