Drugi mandat na mjestu generalnog sekretara Alijanse, Stoltenberg završava u septembru ove godine. Za prethodnih sedam godina, koliko je proveo na čelu NATO saveza, Alijansa je dobila dvije nove članice, ali se i suočila sa novim bezbjednosnim izazovima. Zbog toga će, kaže Stoltenberg u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu, NATO nastaviti da se prilagođava sve više nepredvidivom i konkurentnijem svijetu, a kroz jedinstveno djelovanje saveznika.

"Od izbijanja pandemije korona virusa, NATO je slijedio dva paralelna prioriteta: demonstriranje solidarnosti među saveznicima i partnerima i obezbjeđivanje da se ova zdravstvena kriza ne pretvori u bezbjednosnu krizu. Stojimo uz sve one pogođene krizom i duboko smo zahvalni svima koji su na prvoj liniji fronta. NATO i savezničke vojske odigrale su ključnu ulogu u podršci civilnom odgovoru na kovid-19", kazao je on.

Osnovni zadatak NATO-a je, podsjetio je,  da nastavi sa pružanjem kredibilnog i efikasnog odvraćanja i odbrane, i to su, kako kaže, uradili, preduzeli sve neophodne mjere kako bi osigurali da snage ostanu spremne, oprezne i pripremljene da odgovore na svaku prijetnju.

"Nema sumnje da pandemija kovid-19 stavlja naše ekonomije pod ozbiljan pritisak. Izražavam žaljenje zbog svih onih koji se suočavaju sa finansijskom neizvjesnošću. Znam da davanje prioriteta izdvajanju za odbranu tokom zdravstvene krize nije lako, ali bezbjednosni izazovi sa kojima smo se suočavali prije pandemije nijesu nestali. Oni uključuju asertivnu Rusiju, terorizam, sajber i raketne prijetnje, klimatske promjene i bezbjednosne implikacije koje proizilaze iz uspona Kine. Zato moramo nastaviti da ulažemo u našu bezbjednost. Kao što sam rekao, ne možemo dozvoliti da ova zdravstvena kriza postane bezbjednosna", rekao je.

 Poruka sa nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO održanog u Rigi je, ističe, jasna i glasna:

"Ujedinjeni smo u zaštiti naše zajedničke bezbjednosti, posebno kada se radi o nedavnim dešavanjima koja nas brinu – neopravdano i kontinuirano nagomilavanje ruske vojske u Ukrajini i oko nje i ono što radi Lukašenkov režim, cinično i nehumano korišćenje ranjivih ljudi da izvrši pritisak na Poljsku, Letoniju i Litvaniju.

NATO je političko-vojna alijansa sastavljena od 30 nacija sa obje strane Atlantika, sa različitim istorijama, različitim kulturama i različitim političkim partijama na vlasti. Normalno je da se ponekad ne slažemo. To je, na kraju krajeva, demokratija, i to je na kraju znak snage. I više od 70 godina, uvijek smo bili u mogućnosti da se ujedinimo oko našeg osnovnog zadatka: da budemo zajedno i zaštitimo jedni druge, pružajući sigurnost milijardama naših građana

Tokom naše istorije, NATO se uvijek prilagođavao promjenljivom bezbjednosnom okruženju. Od 2014. izvršili smo najveće pojačanje naše kolektivne odbrane u jednoj generaciji, sa više snaga visoke spremnosti, ključnim doprinosima u borbi protiv terorizma i velikim povećanjem investicija u odbranu. Sada se ponovo pojačavamo. Na našem samitu u Briselu prošlog juna, lideri su donijeli ambiciozne odluke, uključujući dalje jačanje odvraćanja i odbrane, povećanje otpornosti naših društava, podsticanje tehnoloških inovacija i pojačavanje našeg rada na održavanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Ove odluke će učiniti NATO jačim da se nosi sa izazovima današnjice i sjutrašnjice. NATO će nastaviti da se prilagođava sve više nepredvidivom i konkurentnijem svijetu, jer se suočavamo sa izazovima sa kojima nijedna zemlja i nijedan kontinent ne mogu sami da se izbore. Potrebno nam je transatlantsko jedinstvo, sa Evropom i Sjevernom Amerikom koji zajedno stoje u NATO-u, i to je ono što mi isporučujemo. Naši ministri spoljnih poslova su u Rigi razmijenili stavove o razvoju novog strateškog koncepta koji će biti predstavljen na našem sljedećem samitu u Madridu u junu. Strateški koncept će odražavati novo bezbjednosno okruženje i reafirmisati naše jedinstvo i vrijednosti i podstaći naše kontinuirano prilagođavanje",

 Šta vidi kao veći bezbjednosni izazov regiona - stanje u Bosni i Hercegovini ili status kvo na Kosovu i nedostatak napretka u dijalogu Beograda i Prištine?

"Zapadni Balkan je prešao dug put od sukoba 1990-ih, ali nedavno smo vidjeli porast tenzija, kako na Kosovu, tako i u Bosni i Hercegovini, sa agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka.

NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući i svakodnevni rad naše misije KFOR-a na Kosovu pod mandatom UN-a i naših kancelarija u Sarajevu i Beogradu. Naša saradnja sa Evropskom unijom ostaje saradnja od suštinskog značaja i nastavićemo da radimo zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, njene jedinstvene strukture su važne za stabilnost zemlje, posebno Oružane snage, jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji. Kao što sam rekao prošle godine, kada smo obilježavali 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma - jedno od najznačajnijih dostignuća bilo je stvaranje Zajedničkih oružanih snaga.

Na kraju rata bilo je više od 400.000 vojnika, gorko podijeljenih između tri vojske; danas postoji jedinstvena profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika i 5.000 rezervista pod jedinstvenim lancem komandovanja. Svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine. To će takođe imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost. Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija. Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija", rekao je.

Bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu su, naglašava,  važni za NATO. 

"Budućnost regiona vidimo u evroatlantskoj saradnji i integraciji za one koji to žele. Odlučni smo da pomognemo zemljama regiona da sprovedu reforme za dobrobit njihovih građana. To nije lak put. Zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju; ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju. Ovo je ključno za konsolidaciju stabilnosti širom regiona.

Upitan da li misli da ponašanje Aleksandra Vučića može biti prijetnja jedinstvu Balkana, odgovara:

"Imam redovan dijalog sa predsjednikom Vučićem i ostalim liderima u regionu. Ove godine obilježeno je 15 godina od kada je Srbija potpisnica NATO Partnerstva za mir. U potpunosti poštujemo politiku vojne neutralnosti Srbije. Srbija kao suverena nacija ima pravo da bira svoj put. Isto tako, posvećeni smo izgradnji snažnog partnerstva sa Srbijom.

Suočavamo se sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima i partnerstvo sa NATO-om može donijeti stvarne koristi Srbiji i njenim građanima, ali i širem regionu. Radimo sa Srbijom na reformi njihovih bezbjednosnih snaga i institucija. Obučavamo srpske oficire za učešće u međunarodnim mirovnim vježbama. Srbija je takođe radila sa NATO-om na obuci iračkih vojnih ljekara. Prije samo nekoliko godina, Srbija je bila domaćin najveće NATO vježbe za vanredne situacije, pomažući saveznicima u NATO-u, kao i Srbiji i drugim partnerima, da se bolje pripreme za suočavanje sa prirodnim katastrofama, kao što su poplave i šumski požari. Tako da je naša saradnja donijela stvarne koristi i radujem se našem nastavku partnerstva".

Posjeta premijera Krivokapića  sjedištu NATO-a u novembru je sama po sebi konkretna demonstracija  bliskog odnosa koji su godinama razvijali sa Crnom Gorom, navodi Stoltenberg

"Crna Gora je cijenjen saveznik, koji daje važan doprinos našoj zajedničkoj bezbjednosti, sa trupama koje služe u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO-a u Letoniji i u našoj mirovnoj misiji KFOR-a na Kosovu. Pozdravljam i to što Crna Gora povećava izdatke za odbranu. Sve ovo pokazuje snažnu posvećenost NATO-u.A Crna Gora uvijek može da računa na NATO. Naša Air policing misija nastavlja da čuva nebo vaše zemlje bezbjednim, sa avionima iz Italije i Grčke. NATO i saveznici su takođe pokazali snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori tokom pandemije kovid-19.

Nije na meni kao generalnom sekretaru NATO-a da komentarišem unutrašnja politička pitanja u svakoj zemlji saveznici. To je na političarima, strankama u Crnoj Gori da se time bave i odluče. Ono što mogu da kažem je da sam uvjeren da će Crna Gora ostati odan saveznik u NATO-u, ispunjavajući savezničke standarde, za dobrobit naše zajedničke bezbjednosti", dodao je.