Opterećivanje mozga na ovaj način mozga negativno utiče na našu sposobnost da se izborimo sa mnogim zadacima sa kojim se srećemo u toku dana, na sposobnost logičnog rasuđivanja, rješavanje problema i prijem novih informacija.
Studije su pokazale da oni koji drže dijetu imaju manji kapacitet za ostvarivanje svih ovih zadataka nego oni koji ne drže.
Postoje i drugi aspekti dijete koji mogu da utiču na kapacitet mozga, kao što su standardne ‚‚razmjene'' (kada, na primjer, pojedete kolač, ali za uzvrat morate da preskočite predjelo na večeri).
Istraživači jednog istraživanja iz 2005. zapazili su da oni koji ne drže dijetu jednostavno pojedu neki slatkiš i prelaze na sledeći zadatak.
Sa druge strane, oni koji su držali dijetu, proveli su nekoliko minuta nakon što su pojeli slatkiš računajući koliko su kalorija unijeli i razmišljajući zašto su ga uopšte pojeli.
To nam govori da dijeta koja zahtijeva da se manje razmišlja o njoj ima bolje šanse da bude uspješna.
Istraživači navode i rezultate jedne studije iz 2010. koja je otkrila da se ljudi koji drže Atkinsonovu dijetu (koja kategorično ukida neke namirnice) duže pridržavaju njenog režima nego ljudi koji drže druge, komplikovanije dijete.
Složene dijete su kognitivno zahtjevne, a bilo kakva oskudica (ne samo u hrani) ima sličan uticaj na mozak i zbog toga je bitno da promišljeno koristimo kapacitet našeg mozga.
(Izvor:Blic Žena)
