Stanje na Zapadnom Balkanu danas je znatno lošije nego prije deset godina, što vremenski koincidira s potpunim obustavljanjem politike proširenja Evropske unije. To obeshrabruje reformske napore u svim državama Zapadnog Balkana i ostavlja čist teren za upliv politika vrijednosno suprostavljenih EU - ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
On je, u okviru govora tokom posljednjeg dana Globalnog Baku foruma na panelu "Regionalne perspektive: EU i njeni susjedi", istakao da je teško vidjeti dugoročnu budućnost EU, ako Zapadni Balkan nema evropske budućnosti.
- Danas je opet na dnevnom redu iskonstruisana dilema da li Zapadni Balkan treba da bude dio evropskog sistema vrijednosti ili će ostati na milost i nemilost retrogradnim nacionalizmima i interesima sukobljenih geopolitičkih sila koje na tom raskršću, istorijski gledano, redovno odmjeravaju svoje snage. To nije pitanje samo za Zapadni Balkan. Ono je još značajnije za EU - naglasio je Đukanović.
Bivši predsjednik je na panelu, čiji je moderator bio bivši predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, naveo da su razne kontinuirane krize u Evropi i na globalnom planu pokazale ozbiljne deficite političkog identiteta EU prije svega u njenim ključnim politikama: vanjskoj i bezbjednosnoj.
- EU je morala i mora i dalje svoju neupitnu pripadnost evroatlantskoj porodici potvrđivati promišljenim, preciznim profilisanjem krucijalnih evropskih bezbjednosnih i vanjskopolitičkih interesa. Nažalost, pokazuje se da će to biti sve teže u postojećoj institucionalnoj šemi koja omogućava da bilo koji član porodice dovodi u pitanje efikasnu zaštitu interesa porodice u cjelini - kazao je Đukanović.
![]()
Evropska unija je, prema njegovim riječima, a kako prenosi Kabinet bivšeg predsjednika Crne Gore, gotovo dvije decenije osporavala ostvarenje jednog od svojih ključnih ciljeva i nesumnjivih interesa: ujedinjenje Evrope.
- Najprije je počela da se premišlja, nakon toga da usporava, sve do potpunog paralisanja svoje, prema ocjenama iz same Unije, jedne od najuspješnijih politika-politike proširenja - rekao je, pored ostalog, Đukanović.
Predsjednik Savjeta Minhenske bezbjednosne konferencije ambasador Volfgang Išinger je rekao da je njegov lični osjećaj da je šteta i sramota što balkanske zemlje čekaju od Solunskog samita 2003. na članstvo u EU.
Zato, prema njegovim riječima njemu, treba iznova razmotriti cijeli proces, to shvatiti hitnim slučajem i preispitati Kopenhaške kriterijume, jer je ideja Evrope kakvoj težimo Evropa koja se integriše.
Na panelu su učestvovali i bivši predsjednici Hrvatske Ivo Josipović, Albanije Ilir Meta i Bugarske Petar Stojanov, bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, raniji premijer Malte Jozef Muskat, evropski komesar za razvoj od 2004. do 2010. Andris Piebalgs i generalni sekretar Organizacije crnomorske ekonomske saradnje Lazar Komanesku, bivši ministar inostranih poslova Rumunije.
![]()
Đukanović je nakon panela posjetio redakciju mjesečnog žurnala "Moj Azerbejdzan" na poziv glavnog urednika Emila Nasirli, koji mu je uručio zlatni orden "Prijatelj Azerbejdžana" za izuzetan doprinos razvoju i jačanju prijateljskih odnosa između dvije zemlje.
izvor:Pobjeda

Komentari