Danas počinje Hanuka, jevrejski praznik svjetlosti
Ilustracija

Praznik posvećen radosti

Danas počinje Hanuka, jevrejski praznik svjetlosti

Jevrejski praznik svjetlosti Hanuka, koji se u jevrejskim hramovima i domovima širom svijeta obilježava službama, okupljanjem porodica i paljenjem svijeća na posebnom svijećnjaku poznatom kao Menora za Hanuku ili Hanukija, počeće danas, po zalasku sunca, i trajaće nedelju dana.

Hanuka predstavlja proslavu pobjede Jevreja Makabejaca nad paganskom helensko-asirijskom vojskom predvođenom Antiohijem IV, kao i posvećenja Drugog Hrama koji je oskrnavljen tokom helensko-asirijske okupacije Jerusalima prenosi Tanjug.

U znak sjećanja na čuda koja su se desila, za Hanuku se koristi poseban osmokraki svjećnjak, sa dopunskim devetim krakom, a paljenje svjećica u svjećnjaku predstavlja centralni čin cjelokupne proslave praznika.

Prve noći pali se prva svjećica, a svake naredne noći još po jedna.

Predsjednik Saveza jevrejskih opština Srbije Ruben Fuks rekao je Tanjugu da se Hanuka smatra praznikom svjetlosti, koja predstavlja svjetlost slobode.

"Hanuka je istorijski praznik kojim se obilježava događaj iz onog dijela istorije kada je posle Aleksandra Makedonskog njegovo carstvo izdijeljeno među njegovim vojskovođama", rekao je Fuks.

On je objasnio da je tadašnja Izraelska država, na istom terenu na kojem se nalazi i danas, došla pod upravu vladara Seleuka od koga je nastala cijela dinastija Seleukida.

Prema njegovim riječima, jedan iz te dinastije Epimanes, koga su pogrdno zvali Epimanes ludi, htio je da svojim likom obilježi kompletno kraljevstvo i da nametne Jevrejima da njegove skulpture stavljaju u hramove i da se klanjaju kao božanstvu.

Navodeći da je Jevrejima generalno zabranjeno da se klanjaju idolima, on je istakao da je na osnovu toga izbila pobuna koju su poveli jedan sveštenik i njegovi sinovi Makabejci.

"Pobuna je uspješno završena i po njenom završetku hram koji je bio oskrvljen od strane naslednika Grka trebalo je da bude osveštan. Legenda kaže da je ono malo ulja za paljenje svjetiljki, koliko je bilo, gorjelo sedam dana. Stoga se praznik obilježava paljenjem svjećica ili svjetala u ovom periodu tokom nedelju dana, kada se svakog dana pali po jedna svjećica, odnosno svijetlo više", objasnio je Fuks.

On je istakao i da se tako praznik u kućama obilježava paljenjem Hanukija - svećnjaka ili lampe sa osam krakova i jednim dodatim centralnim, a ostavlja se u prozoru svake kuće.

"Ove godine, takođe, u sinagogi će se paliti svijeće. Tradicionalno je da u jednom danu, a to će biti ove godine biti 2. decembar, visoki državni i verski poglavari drugih religije učestvuju u paljenju hanuka svijeća", rekao je Fuks.

Hanuka je veseo praznik kada se članovi porodice i pozvani gosti okupljaju oko trpeze pune jela. Okupljene porodice često razmjenjuju sitne poklone svake noći i jedu prženu hranu, u znak sjećanja na značaj ulja. Tih dana nema postova, jer je čitav praznik posvećen radosti.