Ono što veže ova dva problema jeste nedostatak političke volje i spremnost da se oni adekvatno adresiraju, kaže za Kodex Snežana Kaluđerović, koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje. Naša sagovrnica kaža da zato ne iznenađuje i što su nam postojeći antikoruptivni mehanizmi neefikasni, kao što ne iznenađuje ni što se uporno odlaže uspostavljanje onih mehanizama koji bi trebalo da unesu toliko potrebne promjene u ovoj oblasti. Ipak, jasno poručuje da se, bez obzira na tu nemogućnost političara, radi se o nezaustavljivom procesu koji će ipak morati da počne produkovati rezultate.
“Podsjetiću vas da je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) “Koliko je uloženo u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori i da li su rezultati u tom smjeru vidljivi?”, pokazalo da je u Crnoj Gori od 2007 do 2012, kroz finansijsku pomoć dobijenu kroz instrument predpristupne pomoći (IPA), kao i direktna izdvajanja iz Budžeta Crne Gore u ključne organe nadležne za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala uloženo za projektne aktivnosti u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala više od 36 milion eura. I to samo u 11 analiziranih organa, a što ne uključuje plate i slične prateće troškove u tim institucijama. Kada se tome dodaju sredstva iz regionalnih IPA programa, individualne donacije od država članica, ali i SAD, Norveške itd, dolazimo do najmanje 80 miliona eura uloženih direktno u ovu oblast za aktivnosti u posljednjih pet godina, a rezultate svi još lupom tražimo“, jasna je Kaluđerović. Kaže da su ove disproporcije između uloženih sredstava i (ne)vidljivih rezultata svjesni i u EU i stoga zamjerke sa te adrese postaju sve konkretnije.
„Imajući sve ovo u vidu, kao i fazu u kojoj se Crna Gora nalazi u procesu pristupanja EU, ne treba isključiti osnivanje Agencije za antikorupcije i ranije nego što je najavljeno, iako to očigledno i nije najpoželjnije u ovom momentu gledajući sa aspekta pozicije“.
Snežana Kaluđerović/Foto:Vijesti
Kad je riječ o medijskim slobodama i napadima na novinare, Kaluđerovć kaže da je, prije svega, potrebno dosljedno sprovoditi zakon.
“Apsurdno je da u zemlji veličine Crne Gore mi ni do danas ne znamo ko je naručio ubistvo urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, kao ni ko je sve jedinom osuđenom za to teško krivično djelo pomagao. Takođe, apsurdno je da ne znamo ko napada novinare, i da se takvi slučajevi efikasno ne procesuiraju. Upravo takav pristup nadležnih organa je indirektno ohrabrenje da se nastavi sa praksom ugrožavanja sigurnosti novinara i sljedstveno tome ozbiljnom ograničenju istraživačkog novinarstva”.
Kaluđerović šalje jasnu poruku da nadležni organi, a prije svega tužilaštvo i policija, moraju pokazati daleko veći stepen posvećenosti u rješavanju ovih slučajeva i procesuiranju okrivljenih, kako bi ne samo represivno djelovali u konkretnim slučajevima već i preventivno u svim mogućim.
