On je, nakon radnog doručka sa ministrom finansija Radojem Žugićem i ostalim ambasadorima u Crnoj Gori, rekao da je javni dug Crne Gore 2007. godine bio na nivou od 27 odsto bruto domaćeg proizvoda, a danas je preko 53 odsto BDP-a.

"Njemačka podržava pridruživanje Crne Gore EU, međutim ne bismo željeli da dobijemo još jednu bolesnu ekonomiju kao novog člana EU", kazao je Fišer novinarima u Vili Gorica.

On smatra da je veoma hitno da se poboljša budžetska disciplina, borba protiv sive ekonomije i naplata prihoda, piše RTCG.

"Poseban naglasak je stavljen na pregovore za priključenje Crne Gore EU. Do kraja ove godine biće najvjerovatnije otvorena poglavlja 23 i 24, a nakon toga ostala poglavlja koja se tiču ekonomije i finansijske situacije", naveo je Fišer.

Prema njegovim riječima, kako bi se podstakao ekonomski rast u Crnoj Gori, neophodna je budžetska konsolidacija i poboljšanje budžetske discipline, jer je pogrešno uvjerenje da se rast može ostvariti tako što će se finansirati putem deficita.

Žugić: Fiskalna stabilnost ide dobrim putem

Ministar finansija, Radoje Žugić kazao je da nema snažnijeg i dinamičnijeg ekonomskog rasta bez finansijske stabilnosti, a to se može postići fiskalnom održivošću, zdravim bankarskim sistemom i konkurentnošću na mikro nivou.

"Fiskalna stabilnost ide dobrim putem, efekti prethodnih hitnih mjera su jako pozitivni, a imamo progres u naplati u odnosu na izvršenja u prethodnom periodu. Takođe pripremamo nove sistemske, konzistentne mjere fiskalnog prilagođavanja sa osvrtom na dalje snaženje javnih finansija", objasnio je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje da li se Vlada namjerava zadužiti kod domaćih banaka, rekao da je to pravo pitanje, jer su u prilici da konstatuju da bankarski sektor u Crnoj Gori posluje po svim propisanim parametrima, prema podacima Centralne banke, a da istovremeno u bankama raste stepen likvidnosti koji ne korespondira sa aktivnošću kreditiranja.

"Država će pokušati da obezbijedi refinansiranje javnog duga ostavljajući prostora za likvidnost preduzetništvu na domaćem tržištu, ali ukoliko banke imaju višak sredstava i ukoliko su konkurentne sa našim javnim pozivom za refinansiranje javnog duga, svakako smo spremni da razgovaramo sa njima", kazao je Žugić.

On je rekao da je naplata od preko 100 miliona eura prihoda omogućila da se ne donosi rebalans, ukoliko se i u decembru ostvare planom definisani javni prihodi.