Predsjednik Izvršnog odbora Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope, doktor Goran Čerkez, komentarišući situaciju u zdravstvenom sektoru na Blakanu, a samim tim u Crnoj Gori, navodi da je primjetno da na području bivše Jugoslavije nakon privrednog kraha veliki broj ljudi ima problema sa depresijom. Ističe da u državama zapadnog Balkana, ali i u Evropi, jedno od četvoro ljudi tokom života ima probleme sa mentalnim zdravljem.

– Kada je počela kriza, mi smo otišli nekoliko koraka unazad, što je uticalo na rast broja ljudi koji pate od depresije. U EU je prioritet poboljšanje mentalnog zdravlja, fizičke aktivnosti stanovništva i ishrane. Tim treba da se mi pozabavimo, jer je poznato da jedno od četvoro ljudi tokom života ima problem sa mentalnim zdravljem, a 12 odsto pati od depresije. Mentalne bolesti utiču na pojavu čira na želudcu, kao i na pojavu kardiovaskularnih oboljenja – kaže Čerkez za "Dan".

On navodi da uprkos povećanju broja pacijenata u državama regiona, ne dolazi da povećanj sredstava u fondovima za zdravstveno osiguranje. Čerkez smatra da je razlog za to povećanje broja nezaposlenih, te da na teret radničke klase pada teret punjenja tog budžeta.

– Zdravstvo koriste svi, a malo ljudi daje doprinose – ističe Čerkez.

Prema njegovom mišljenju, kriza je nepovoljno uticala i na to da doktori napuštaju svoje zemlje u potrazi za boljim uslovima rada i za većom platom. Čerkez upozorava da će ulaskom u EU Crna Gora zasigurno izgubiti dio medicinskog kadra jer će ljekari moći da posao potraže negdje drugo.

– Hrvatska je ulaskom u EU izgubila mnogo doktora, koji su otišli u inostranstvo. Sada je u regionu evidentna migracija u Hrvasku, jer doktori iz ostalih zemalja idu tamo da rade, zato što je situacija mnogo bolja nego, recimo, u Bosni ili Crnoj Gori. Takođe, problemi postoji i u malim sredinama u zemljama bivše Jugoslavije – svi hoće da rade u velikim i glavnim gradovima, a mjesni centri, pogotovu ruralna područja, ostaju bez doktora – kaže Čerkez za "Dan".

On navodi se u cijeloj priči ne smije zaboraviti ni značaj medicinskih sestara, zato što je, na primjer, Poljska ulaskom u EU skoro ostala bez tog kadra.

– Donosioci odluka u oblasti zdravstva moraju napraviti plan da zadrže medicinsko osoblje, a pitanje je koliko smo mi dobri u planiranju – zaključuje Čerkez.