Izvještaj pod naslovom „Održavanje napretka u razvoju po mjeri čovjeka: Smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti“ pruža perspektivu ranjivosti iz ugla razvoja po mjeri čovjeka i nudi prijedloge za jačanje otpornosti.Izvještaj su danas u Podgorici zvanično predstavili predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i Olivije Adam, zamjenik pomoćnika Generalnog sekretara UN i zamjenik regionalne direktorke UNDP. 

Izvještaj ukazuje na to da je napredak u razvoju po mjeri čovjeka u zemljama u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji usporen, kao i da se ovaj region i dalje suočava sa značajnim socio-ekonomskim i ekološkim izazovima.S druge strane, Izvještaj ukazuje na to da zemlje u ovom regionu uživaju relativno visok stepen jednakosti u obrazovanju, zdravstvu i životnom standardu.

Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore je kazao da i pored toga što analiza stanja razvoja po mjeri čovjeka Crnu Goru visoko pozicionira u širem regionu, ne smijemo se zadovoljiti postignutim.

"Rezultati u odnosu na druge su dobar pokazatelj uspjeha aktivnosti države, ali potreba daljeg razvoja po mjeri čovjeka ostaje prioritet svih politika koje su posvećene kvalitetnijem životu građana. Postojeći progres mora biti održiv, uz dalju socijalnu inkluziju ranjivih grupa i jačanje otpornosti društva prema potencijalnim negativnim trendovima usljed brojnih opasnosti lokalnog i globalnog karaktera” rekao je Vujanović.

Olivije Adam, zamjenik pomoćnika Generalnog sekretara UN i zamjenik regionalne direktorke UNDP je  istako da bez obzira na to koliko su djelotvorne politike namijenjene smanjenju ranjivosti pojedinca i društva, krize—posebno one uzrokovane prirodnim katastrofama—će se i dalje dešavati.

"Jačanje nacionalnih kapaciteta za predviđanje i sprječavanje sukoba i nemira, kao i ulaganje u pripremljenost za vanredne situacije i oporavak poslije njih, pomaže pojedincima, zajednicama i zemljama da upravljaju i ublaže krize i brže se oporave od šokova. Socijalna isključenost i strukturne ranjivosti i dalje predstavljaju izazov za veći dio ovog regiona. Isto važi i za pristup kvalitetnim socijalnim uslugama i djelotvornoj socijalnoj zaštiti”, kazao je Olivije Adam.

Ovaj događaj je okupio predstavnike diplomatskog kora, Vlade Crne Gore, institucija na lokalnom i nacionalnom nivou, akademske zajednice, civilnog društva, medija, itd. U fokusu prezentacije bio je region Evrope i Centralne Azije, koji u kontekstu izračuna indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI) obuhvata 17 zemalja: Albaniju, Azerbejdžan, Bjelorusiju, Bosnu i Hercegovinu, BJR Makedoniju, Crnu Goru, Gruziju, Jermeniju, Kazahstan, Kirgistan, Moldaviju, Srbiju, Tadžikistan, Tursku, Turkmenistan, Ukrajinu i Uzbekistan.   

Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2014. godinu daje pregled vrijednosti i rangiranja prema indeksu razvoja po mjeri čovjeka (HDI) za 187 zemalja i teritorija (koje su Ujedinjene nacije priznale), a zemlje su prema stepenu razvoja po mjeri čovjeka podijeljene u 4 grupe: izuzetno visok, visok, srednji i nizak stepen razvoja.

Sveukupno, među regionima u razvoju, region Evrope i Centralne Azije se nalazi na drugom mjestu po indeksu razvoja po mjeri čovjeka (HDI), iza Latinske Amerike i Kariba. Prevazilazi svjetski prosjek u pogledu životnog vijeka i prosječnih godina školovanja, ali pomalo zaostaje u bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika.

Najveća vrijednost indeksa razvoja po mjeri čovjeka u ovom regionu zabilježena je u Crnoj Gori i Bjelorusiji (koje zauzimaju 51., tj. 53. mjesto u svijetu), dok su najniže vrijednosti HDI registrovane za Kirgistan (125. mjesto) i Tadžikistan (133. mjesto).

Kada je riječ o zemljama regiona Zapadnog Balkana, u grupi sa visokim razvojem po mjeri čovjeka nalaze se Srbija (na 77. mjestu), BJR Makedonija (84.), Bosna i Hercegovina (86.) i Albanija (95.), dok Slovenija (25.) i Hrvatska (47. mjesto) spadaju u kategoriju zemalja sa izuzetno visokim razvojem po mjeri čovjeka. 

Evropa i Centralna Azija se dobro kotiraju u odnosu na druge regione u razvoju kada je riječ o rangiranju po nejednakostima, tj. ovaj region bilježi ispodprosječan pad u vrijednostima razvoja po mjeri čovjeka kada se indeks prilagodi nejednakostima. Mjereno Gini koeficijentom, BJR Makedonija bilježi najveću dohodovnu nejednakost, dok je ta vrijednost najniža u Ukrajini.