Otkiveni su dokazi iz antičkog perioda koji uvećavaju vrijednost lokaliteta, ali obavezuju investitora i državu, na što skoriji nastavak istraživanja i zaštitu kulturnog dobra, prije početka građevinskih radodva na rizortu.

Crkvica Sv. Neđelje slovila je za nasljeđe iz 16. ili 17. vijeka, ali je ustvari nastala na antičkim temeljima, moguće čitavog naselja. Predsjednik Savjeta JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, arh. Predrag Lutovac priča za Radio Jadran da se crkvica u prvim pisanim izvorima spominje 1634. godine.

Ali, sa dosta sigurnosti tim Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, koji je obavljao istraživanja, tvrdi da ona leži na antičkim ostacima objekta koji može pripadati rimskom periodu.

Veliko kulturno nasljeđe

“Posredno sam imao uticaja na istraživanja i napravio sam izvještaj poslije prvih nalaza i prve faze. Istraživanja su obavljana u dva maha. Prva istražvanja su bila veoma plitka, otkrila su slikarstvo Tripa Kokolje i bilo je jasno da se moraju nastaviti u potpunosti, u nivou podova koji su otkriveni u samoj crkvi. Prilikom istraživanja druge faze, negdje u julu, nađen je jedan rimski zlatnik iz 4. vijeka. To je kraj Rima i početak ranog hrišćanstva”, navodi arheolog Lutovac.

Međutim, to nije prvi arheloški nalaz iz Kumbora. Već 50-ih godina prošlog vijeka zna se da je prilikom gradnje vojne kasarne nađen još jedan zlatnik iz 4. vijeka, iz vremena Dioklecijanovih reformi, kada se od velike provincije Dalmacije odvaja rimske provincija Prevalis, koja zauzima Boku Kotorsku i gotovo cijelu teritoriju Crne Gore do Skadra. Jako je zato neobično i čudno da se na takvom lokalitetu nađu dva ovakva zlatnika, kaže Lutovac, ukazujući i na druge nalaze o postojanju antičkog naselja u Kumboru.

Arheolozi neće zaustaviti radove

“Treba imati u vidu da se u Lapidarijumu muzeja u Kotoru nalazi glava cara Domicijana, mermerna glava vladara koja je najljepšti rad do sada otkriven iz rimskog perioda na prostoru Crne Gore. Znamo i da je prilikom izgradnje kasarne nađeno dosta rimskih konzola. Bile su izložene u atrijumu crkve, ali, na žalost, njih danas nema. Postojanje slatke nepresušne vode, koja protiče i danas pored crkvice je „živi" dokaz koji upućuje na nekadašnje staro naselje. Sada se teren šipuje upravo zbog tih slatkovodnih izvora. U svim razgovorima sa investitorima dobili smo uvjeravanja da će istraživanja biti nastavljena, a nasljeđe sačuvano po uputima konzervatorske struke”, kaže nam Lutovac.
U namjeri da to i provjerimo razgovarali smo sa predsjednikom Borda direktora „Azmont investmentsa" i „Triangla", Metinom Guvenreom. On smatra da je rijetka priviliegija saradnja sa arheolozima i konzervatorima Crne Gore na projektu kakav je Portonovi.

Svjestan je da se u okviru njega krije veliko kulturno nasljeđe

Crkvu će pokazati svijetu

“Uvjeravam se koliko su ljudi u Crnoj Gori posvećeni očuvanju njihove istorije i kulture, crkvi, muzeja. Ponosni smo što je ova crkva dio Portonovog. Zahvalan sam na tome stručnjacima što otkrivaju stare antičke zidove i što ćemo crkvu obnoviti i pokazati svijetu. Ona je prošla kroz dugu istoriju, kroz ratove i zemljotrese i nastojaćemo da ona postane dio kotortske biskupije i da bude dostupna cijelom svijetu, lokalnoj zajednici i gostima Portonovog, da se ovdje dešavaju krštenja i vjenčanja”, kaže Guvener.

Arheolozi se ipak plaše da „od lišća ne vidimo šumu". Ne treba zanemariti činjenicu da se ispod crkve nalaze antički ostaci iz 4. vijeka. Prva faza izgrađene crkve leži na temeljima rimskih objekata. To se vidi po slogu kamena, načina zidanja i nesumjivo je da leži na dvije prostorije. Sa južne strane je otkopan kanal i u njemu se jasno sagledava jedna prostrija popločana kamenom i druga koja nije. Sada treba štititi svoje kulturno nasljeđe, ocjenjuje Predrag Lutovac.

Želja je da se u crkvi obavljaju vjenčanja, krštenja...

“Arheolozi nijesu tu da spriječe dalje građevinske radove. Nego tražimo da prije nego što u ovoj zoni oko crkve krene građevinska operativa na kompleksu Portonovi, da počnu zaštitna arheološka istraživanja. To je regulisnao i novim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine. Crna Gora je i potpisnik svih konvencija u Valeti 2011. o zaštiti arheološkog nasljeđa. Želimo samo da se arheloški radovi nastave, da utvrdimo da li se radi o nekom rimskom, vjerskom ili profanom objektu, da li se radi o nekoj velikoj vili na nekom poljoprivrednom antičkom imanju, ili o naselju. Nesumnjivo je da je na ovom prostoru najuži kanal bokokotorskog zaliva, da se u liuteraturi pominje jedno naselje Traktorium. Zar ne bi moglo tu da bude naselje koje je služilo da se na najužem dijelu napravi komunikacija prema Rosama i prema Žanjicu, na kojem su nađeni ostaci velike antičke bazilike i da na neki način dopunimo našu istoriju. Sami nalazi će da ukažu kako ćemo mi to da uklopimo u budući hotelski kompleks”, objašnjava Lutovac.

Arheolozi neće zaustaviti radove

Arheološkim istraživanjima i antičkim nalazima u Kumboru dobiće država, ali i sam projekat Portonovi, koji će imati nevjerovatnu istorijsku priču, staru najmanje 1600 godina. Na dilemu da li bi, ipak, dalji istraživački radovi mogli, zasutaviti projekat Portonovi, Lutovac je kategoričan:

“Ni u kom slučaju arheolozi i njihova istraživanja ne bi mogli zaustaviti građevinske radove. Jer je realno da pretpostavimo da se ostaci ne nalaze na cijelom prostoru. I prije arheoloških istraživanja možemo primjeniti neke nove metode geomagnetnu rezistenciju, da dovedemo radar koji će da snimi sve ostatke zidova koji se nalaze pod zemljom i onda da idemo u istraživanja tog dijela. Taj potez oko crkve nekih 20-50 ari jednostavno ćemo da sondioramo i da utvrdimo kakva je vrsta objekta i da „pokupimo" pokretna kulturna dobra. Zar nije u interesu i nama i investitoru, da pored ova dva zlatnika i glave Domicijana, zahvaljujući potpisanim konvencijama, tražimo da u okviru kompleksa budu izložena i pokretna dobra”, zaključuje Lutovac, koji insistira ne samo na rekonstrukciji crkve, njenoj ponovnoj vjerskoj ulozi, već na njenoj velikoj antičkoj vrijednosti i prezentaciji.

Na potezu su Vlada i investitor da što prije dogovore nastavak istraživanja, da se ne bi desilo da budu zaustavljeni građevinski radovi na lokalitetu kulturnog dobra i da se tako napravi ogroman trošak.