Biznismen Milan Beko ranjen je u pucnjavi na Senjaku, saznaje "Blic". Beko je ranjen sa dva metka u stomak i grudi. On je odmah prebačen u beogradski Urgentni centar i , kako nezvaničn sazanje Blic, riječ je o ozbiljnim povredama.

Beko se trenutno nalazi u operacionoj sali.

Prema prvim informacijama iz policije, Beko je upucan u sačekuši ispred svoje kuće. Nepoznati napadač na njega je pucao dok je ovaj ulazio u automobil.

Policija traga za napadačem, a uviđaj je u toku.

Biznismen Milan Beko je operisan i njegovo zdravstveno stanje je teško ali stabilno, prenose beogradski mediji.

Prema informacijama nepoznati napadač je ispalio dva hica u Beka. Biznismena je u bolnicu dovezao njegov vozač, koji mu je ujedno i tijelohranitelj.

U Urgentnom centru ga je operisao ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar.

''Milan Beko je operisan i njegovo stanje u ovom trenutku je stabilno '',  rekao je za "Novosti" Miljko Ristić, direktor Kliničkog centra Srbije. - Ipak, njegovo stanje je i dalje teško.

Traje uviđaj, veliki broj medijskih ekipa ispred kuće

 Ispred kuće Milana Beka, koji je danas popodne, oko 17,00 sati, ranjen iz vatrenog oružja, u klasičnoj sačekuši, u toku je policijski uviđaj.

U ulici Andre Nikoliha okupljen je veliki broj novinarskih ekipa.

Na kružnom toku na Topčiderskoj zvezdi policija zaustavlja automobile i evidentira vozače.

Biografija Milana Beka 

Milan Beko je rođen 1961. u Herceg Novom. Diplomirao je 1997. na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu, ali nikada nije radio u struci.

Prvo zaposlenje bilo mu je u pozicija direktora maketinga u marketinškoj agenciji Spektra. Ubrzo je postao suvlasnik Spektre zajedno sa Vladimirom Popovićem Bebom. Nakon toga se okreće trgovini i osniva firmu DiBek.

U politiku se uključuje posredno kroz marketinšku kampanju DS-a za izbore 1993. godine. Kasnije postaje blizak vladajućoj strukturi, pa 1997, kao nestranački stručnjak, postaje ministar za vlasničku transformaciju u Vladi Mirka Marjanovića.

Ostao je upamćen kao autor Zakona o privatizaciji koji je važio do 2001. i po prodaji 49 odsto vlasništva Telekoma grčkom OTE-u i italijanskom STET-u.

Dvije godine kasnije prelazi u Saveznu Vladu Momira Bulatovića. Bio je i predsjednik UO kragujevačke "Zastave", ali je tu funkciju napustio poslije bombardovanja 1999. godine.

Na izborima 2000. godine bio je nestranački kandidat za poslanika na listi JUL-a.

Dvehiljaditih godina učestvovao je direktno ili posredno u nekoliko velikih privatizacija - kupovini najvećih srpskih mlekara, "Knjaz Miloša", "Luke Beograd", kao i privatizaciji "Večernjih novosti" i "C marketa" sa Miroslavom Miškovićem.

Otac je četvoro djece.