1. Paleo dijeta

Paleo dijeta je ubjedljivo najgora na ovoj listi, a ona podrazumijeva ogroman unos mesa i proteina životinjskog porijekla, a ideja da treba da se hranimo kao što su se hranili naši preci koji su lovili postala je popularna jer nema izgladnjivanja i lako se prati, ali ljekari upozoravaju da može da bude opasna. Naime, ako bismo zaista jeli samo čisto, provjereno i nemasno meso - ne bi bilo problema. Ali budući da putem mesa unosimo previše masti, ljekari savjetuju da se ipak držite podalje od paleo dijete.

2. Dukanova dijeta

Dukanova dijeta dozvoljava jedenje mesa, ali ne i unošenje ugljenih hidrata, koštunjavog voća i sočiva. Zbog malog unosa vlakana, teško vam je da se zasitite, pa jedete ogromne porcije, što može rezultirati gojenjem. Istraživači su joj dali jako nisku ocjenu jer zahtijeva da se odreknete previše namirnica, a ne postoje dokazi da zapravo funkcioniše.

3. Sirova dijeta

Ovaj plan ishrane, kao što mu i ime kaže, nalaže da ne jedete ništa što je termički obrađeno. Jede se isključivo voće i povrće u sirovom stanju, a rezultati su zagarantovani. Ipak, doktori savjetuju da se držite podalje od ovog vida ishrane, jer se lako dolazi od izgladnjivanja, pa kilaža može da se vrati. Takođe, teško je pridržavati je se, jer vam je potrebno mnogo truda i vremena da biste je pravilno izveli.

4. Atkinsonova dijeta

Ovo je vjerovatno najpoznatija dijeta, a jako liči na Dukanovu. Unosi se puno mesa i proteina, a ugljeni hidrati se u potpunosti izbacuju. Ljekari kažu da je nemoguće pridržavati se ove dijete dugoročno a da ne ostanu posljedice, jer su ugljeni hidrati jako bitni za pravilno funkcionisanje organizma.

5. Brza dijeta 5:2

Ova dijeta preporučuje da se pet dana u nedjelji jede "normalno", a da se preostali dio nedjelje unos kalorija smanji na 500 kod žena, odnosno za 600 kod muškaraca. Naravno, naučnici su, čim se ova dijeta pojavila, objasnili da ovakvo iscrpljivanje organizma nije pametna ideja.

6. Alkalna dijeta

Suština ove nove dijete sastoji se u tome da treba da jedemo baznu i kisjelu hranu, i to u odnosu 4:1, jer jedino tako može da se uspostavi kisjelo-bazna ravnoteža u organizmu. Eksperti smatraju da je na svakodnevnom nivou jako teško voditi računa o tome koliki je nivo pH u svakoj namirnici koju unesete, a pritom ne postoje nikakvi dokazi da ovaj vid ishrane stvarno daje rezultate.

7. Makrobiotička dijeta

Makrobiotička dijeta nam dolazi sa Istoka, pa ne podrazumijeva svaku promenu u ishrani, već i u načinu razmišljanja. Upravo zato ljekari smatraju da je to prevelika promjena i ogroman šok za organizam, te da ne daje željene rezultate.

8. GL dijeta

Dijeta bazirana na namirnicama koje održavaju optimalan nivo šećera u krvi poznata je kao glikemijska ili GI dijeta. Eksperti nisu impresionirani ovim načinom ishrane, koji razlikuje dobre ugljene hidrate od loših. Moguće je da ćete kratkoročno izgubiti koj kilogram, ali dugoročno nema rezultata.

9. Eko Atkins dijeta

Dok tradicionalna Atkinsova dijeta ograničava unos ugljenih hidrata, što uzrokuje manjak energije, iscrpljenost i slabost, nova, vegetarijanska varijanta mogla bi da poništi zdravstvene rizike ove popularne dijete. Međutim, problem je u tome što je jako teško držati se ovog programa ishrane.

10. Veganska dijeta

Ako ste se odlučili za veganstvo, dobre vijesti su da ste učinili uslugu svom srcu. S druge strane, loše vijesti su da ovim putem uskraćujete neke jako bitne namirnice, prenosi 24sata.rs.