Rizik je udvorstručen ako je dječak obrezan do pete godine, tvrdi i studija Statens Serum instituta. Veza je, kažu oni, u stresu koji nastaje kao posledica bola tokom obrezivanja. 

Naučnici su svoje tvrdnje bazirali ne uzorku od 340.000 dječaka koje su pratili od 1994. godine pa do 2003. godine. Dječaci iz nemuslimanskih porodica su takođe u riziku da razviju poremećaj pažnje s poremećajem hiperaktivnosti (ADHD). 

Objašnjavajući studiju, profesor Morton Friš sa instituta u Kopenhagenu rekao je: "Zaključak je donijet i na osnovu kombinacije otkrića da kod životinja jedna bolna povreda uzrokuje životni stres i da studija pokazuje važnu i jaku korelaciju između zemalja sa neonatalnim obrezivanjem kod dječaka i prevalence takođe dječaka sa autizmom". 

Ovo znači da percepcija bola dječaka može da ih iskrivi za cio život, a karakteristika je česta među djecom s autizmom. 

Blizu 5.000 dječaka, čije je zdravlje praćeno zbog studije, su dobili dijagnozu autizma do devete godine. 

Friš je dodao da "se danas smatra neprihvatljivim obrezivanje dječaka bez odgovarajućeg anestetika". 

"Međutim, nijedna od standardnih intervencija kojima se umanjuje bol kod obrezivanja ne eliminiše isti sasvim a neki dječaci će doživjeti obrezivanje, veoma bolnim", dodao je. 

On vjeruje da će ova otkrića, koja su objavljena u stručnom časopisu "Journal of the Royal Society of Medicine", ubrzati druge naučnike da nastave gdje je on stao u cilju da zaustave "povećani rizik od ozbiljnih neurorazvojnih i psiholoških posledica". 

Međutim, njegova otkrića su izazvala oprečne reakcije. Džeremi Turk, dečji i adolescentni psihijatar veruje da su rezultati studije interesantni ali dodaje da ih treba "pažljivo razmotriti - i da se ne mogu zaključiti jasni dokazi iz podataka", piše Dejli mejl. 

Slabost studije je, kaže Turk, u tome što su recimo mnogi slučajevi autizma nisu primijećeni dok djeca nisu postala starija i da ima nekoliko slučajeva autizma koji se mimoilaze sa podacima.

On je takođe rekao da faktori u studiji stvaraju "de facto" veze i potpuno eliminišu mogućnost od spektra autističnih poremećaja (ASD) koje uzrokuju različite promjene. 

On misli da je tvrdnja o "traumi iz detinjstva" veoma spekulativna. 

I drugi stručnjaci su se složili sa Turkom - Dejvid Kac sa Univerziteta Koledž London, kaže da je "studija daleko od ubedljice: korelacija nije jednaka sa uzrokom". 

"Godinama unazad postoje pokušaji da se poveže autizam i autistični spektar sa boginjama, zauškama, rubeolama što se pokazalo kao prevara", rekao je on za Huff Post. 

On kaže da postoji niz abnormalnosti u mozgu ljudi koji pate od ASD-a a posebno postoji "jaka genetska komponenta". 

Sa druge strane, Centar za kontrolu bolesti je početkom decembra prednost dao obrezivanju s tvrdnjom da dobre strane preovladavaju rizike. 

Njihova istraživanja su bazirana na petogodišnjoj studiji u subsaharskoj Africi, gdje je obreziovanje dalo dodatnu zaštitu od HIV-a i HPV-a kao i od infekcija urinarnog trakta. 

Iako najviše društveni, etički i religijski faktori igraju ulogu u odluci da li će do obrezivanja doći, zvaničnici Centra za kontrolu bolesti vjeruju da ovaj zahvat smanjuje mogućnost od uzimanja HIV-a za 60% kao i da smanjuje šanse za određene tipove raka za trećinu. 

Debata u vezi sa ovom temom, vodi se svuda u svijetu, a politički i religijski faktori igraju glavnu ulogu. Izrael je EU označio kao rasistički zbog napada na ovu medicinsku praksu, dok se u zemljama poput Norveške razmišlja o zabrani nemedicinskih cirkumcizija. 

(izvor:B92)