U danas objavljenom izveštaju "Teška profesija napadi na medije na Zapadnom Balkanu", HRW poziva Evropsku uniju (EU) da poštovanje slobode medija postavi kao ključni uslov u pristupnim pregovorima sa Srbijom, Crnom Gorom, BiH i Kosovom, prenosi Beta.

Institucije EU i zemalja članica, ali i OEBS i Savet Evrope, njihovi organi i zemlje članice, treba da iskoriste svaku priliku da od vlasti Srbije, Crne Gore, BiH i Kosova zahtjevaju da smjesta prekinu svako zastrašivanje i uznemiravanje novinara i medija i da preduzmu odgovarajuće korake kako bi unaprijedili istrage i priveli počinioce pravdi, navodi se u ključnim preporukama izveštaja HRW.

Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama evrointegracija, ali za članstvo u EU svaka mora da ispuni određene kriterijume uključujući i poštovanje slobode izražavanja.

"Ako je EU ozbiljna u pogledu poštovanja sopstvenih kriterijuma za članstvo u pregovorima sa Srbijom, Crnom Gorom, BiH i Kosovom, poštovanje slobode medija treba da postavi kao prioritet", izjavila je autorka izveštaja Lidija Gal.

Uz ocjenu da neprijateljsko okruženje direktno utiče na sposobnost kritičkog i nezavisnog izvještavanja, ključnog za svako demokratsko društvo, HRW u izvještaju detaljno opisuje slučajeve fizičkih napada na novinare, zastrašivanja, prijetnji, uključujući i prijetnje smrću, kao i krivični progon i kampanje klevetanja kojima su izloženi novinari u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i na Kosovu.

Izveštaj se zasniva na intervjuima sa 86 novinara, urednika i vlasnika medija iz BiH, Crne Gore, Srbije i sa Kosova koji su, najčešće, izvještavali o osetljivim pitanjima kao što su ratni zločini i korupcija ili su kritikovali vlast. HRW je takođe opisao nekoliko slučajeva sajber napada na onlajn medije koji su kritički pisali o vlasti, uz ocjenu da vlasti nisu na odgovarajući način istražile ni procesurale nijedan od tih slučajeva. 
"Zemlje Zapadnog Balkana već dvije decenije na sav glas govore o napredovanju ka demokratiji, ali zastrašivanja i napadi na novinare guše tu demokratiju", rekla je Gal.

HRW u izveštaju ističe da vlasti u zemljama Zapadnog Balkana imaju obavezu da štite novinare i da im obezbijede sigurno okruženje u kojem mogu slobodno da izvještavaju bez uplitanja vlasti. To je posebno važno za region kakav je Zapadni Balkan gde su mediji, u nedavnim ratovima, korišćeni kao propagandno oružje u rukama vlasti, dodaje se.

HRW iznosi i obrazac po kome u BiH, Crnoj Gori i Srbiji najviši državni zvaničnici, među kojima su, kako se dodaje, i crnogorski premijer Milo Đukanović i predsjednik RS Milorad Dodik, izlažu novinare krivičnom progonu tužeći ih za klevetu pred sudovima. Ti procesi čini se predstavljaju pokušajfinansijskog kažnjavanja kritički orijentisanih medija i odvođenja novinara na sud umjesto da rade svoj posao, naveo je HRW.

Nezavisni mediji i novinari često su izloženi kampanji klevetanja u medijima bliskim vlasti u tekstovima u kojima ih nazivaju izdajnicima ili ponižavajućim karikaturama, a u nekoliko slučajeva o ženama novinarima pisano je na vulgaran i uvredljiv način.

U nekim slučajevima u kampanjama protiv novinara učestvuju i najviši državni zvaničnici, piše HRW i dodaje da su crnogorski premijer Đukanović i premijer Srbije Aleksdnadar Vučić javno oprtuživali novinare da rade rade u stranom interesu.

Kao primjer političkog uplitanja u rad medija u Srbiji navodi se i slučaj novinarke Olje Bećković koja je rekla da je prestanak emitovanja njene emisije Uisak nedjelje rezultat političkog uplitanja u koje je umiješan premijer Vučić. HRW takođe navodi da je u januaru ove godine Vučić javno kritikovao Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) zbog istraživačkohg teksta koji ukazuje na moguću korupciju u Elektroprivredi Srbije.