Ona je u razgovoru za Pobjedu naglasila da žali što novinari u Crnoj Gori nijesu našli zajednički interes da formiraju jedinstveno samoregulatorno tijelo, i ocjenjuje da zakone moraju poštovati svi, uključujući novinare i vlasnike medijskih kuća.

Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje slobodu medija u Crnoj Gori Hrebičkova je naglasila da je prioritet Misije sloboda izražavanja medija, koja ide ruku pod ruku s odgovornošću koju imaju vlasnici te slobode. 

„Sljedeći prioritet je poštovanje ljudskih prava, uključujući i prava svakog pojedinca, bilo da je taj pojedinac vaš čitalac, slušalac, da li je on premijer, vi, ili ja. Mediji imaju veliku društvenu odgovornost, jer oni igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja“, rekla je Hrebičkova.

Prema njenim riječima dok se sa jedne strane sloboda izražavanja mora u potpunosti poštovati i štititi od strane državnih institucija, dotle je, sa druge strane, potrebno poštovati principe odgovornog izvještavanja. 

„Novinari treba da budu nezavisni kontrolori moći, i potrebno je da imaju lični smisao za etiku i odgovornosti. U posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve većem nepoštovanju crnogorskog novinarskog Etičkog kodeksa“, dodala je ona.

Hrebičkova je kazala i da se ne poštujuju novinarski stadardi, kao   i da se krše načela prezumpcije nevinosti, povrede prava ličnosti i prava na privatnost, kao i obaveze zaštite ličnih podataka. 

„Ovo je u praksi slučaj kako od strane institucija, tako i sa strane medijskih glasila.

U tijesnoj koordinaciji s kancelarijom OEBS-ove predstavnice za slobodu medija i Savjetom Evrope, Misija je uspjela da pomogne medijima da izmijene postojeći Etički kodeks. To je vrlo pozitivan iskorak. Mi pozdravljamo ovu okolnost, i nadamo se da će ona dovesti do smanjivanja nasilja nad medijima“, israkla je Hrebičkova.

Ona je posebno naglasila da postoje i dokazi o tome da određenim medijima nedostaje razumijevanje o radu institucija za vladavinu prava i policijske poslove. „Izvještavanje medija često se temelji na neprovjerenim informacijama, što može dovesti do neprofesionalnog ili izvještavani a sa škodlj ivim posljedicama“, rekla je ona.

Važno pitanje za zaposlene u medijima je da poslodavci poštuju njihova prava iz radnih odnosa, ali i da redovno izmiruju obaveze prema državi, jer jedno bez drugog ne ide. 

„Bez obzira da li ste ministar, vlasnik nekog medija, novinar ili diplomata, morate poštovati u punom smislu vladavinu prava. Dokle god se ona ne poštuje u potpunosti, nijesam sigurna da se krećemo naprijed. Nakon svake tranzicije, postoje izazovi u primjeni i poštovanju zakona. Međutim, ako vlasnik medija zna da mehanizmi vladavine zakona dobro funkcionišu, onda zna da ih i on sam mora poštovati. Dopustite mi da ovdje malo pojasnim. Ako imate vlasnika nekog medija, koji ima glavnog i odgovornog urednika, koji mu kaže: ,,Vidi, ti jesi vlasnik, ali ja sam odgovoran za ovaj sadržaj, ne ti“, onda bih rekla da bi to bio primjer konstruktivnog i zdravog dijaloga, koji pokazuje da postoji svijest o odgovornosti. Znam veoma dobro iz sopstvenog iskustva da jaki i urednici sa integritetom mogu da postavljaju pravila zaštite zaposlenih, i zaštite uređivačkog sadržaja. To je težak posao, i moraju postojati mehanizmi zbog kojih i taj medijski vlasnik, ali i urednik, znaju da ne mogu te mehanizme da dovode u pitanje, ali i da zbog toga neće izgubiti posao. Te mehanizme grade i postavljaju državne institucije, ali ih gradi i postavlja i medijska solidarnost, takođe“, istakla je Hrebičkova.

Na pitanje kako gleda na odnos privatnih medija i javnog servisa Hrebičkova je odgovorila da javni servis ne treba shvatiti kao konkurenta privatnom mediju. 

„Dok se to ne uvidi, oni koji ne žele da taj proces ide transparentno i na način na koji je treba da ide, moći će da ga eksploatišu na negativan način. Javni servis, za razliku od privatnih medija, je taj koji mora da edukuje, proizvodi odgovarajuće programe, bude platforma za dijalog, i onaj koji mora da radi sve ono što privatne televizije ili mediji ne mogu ili ne žele da rade, zbog svojih vlasnika“, istakla je pna.

Međutim, kako je dodala, čini se da sada imamo drugačiju situaciju, u kojoj se svako bori protiv svega i svakoga ko im se ne sviđa, i ne žele da vide javni servis koji napreduje, zbog raznih razloga. 

„Mislim da će Crna Gora sigurno doći jednog dana do tačke kada će shvatiti da je to iracionalno, da to zapravo ide na ruku tim vlasnicima, političarima i igračima koji zbog ovog ili onog razloga ne žele da vide napredak i razvoj Crne Gore“, zaključila je Hrebičkova.