Prije neki dan predsjednika SSSCG Marka Nikčevića u prostorijama saveza u Ulici Novaka Miloševa u centru Podgorice, zamijenio je Duško Zarubica, takođe predsjednik SSSCG. To je epilog višemjesečnih dešavanja u kojima je bilo i fizičkih obračuna dvojice predsjednika, odluka crnogorskog sudstva, skupština SSCG kojima su zaraćene strane odbijale da priznaju legitimitet i odluke, i tako ukrug.
Pitanje vođstva najstarije sindikalne institucije izgleda nije pitanje prestiža već gazdovanja nad imovinom kojom opet gazduje crnogorski sindikat, odnosno ko je i kako gazdovao njome proteklih godina.Sticajem okolnosti SSCG raspolaže impozantnom imovinom zaostalom iz vremena kad su radnici bili oni koji su i upravljali državom.
Marko Nikčević, koji je voljom crnogorskog sudstva ostao i bez zvanja i bez kancelarije u Ulici Novaka Miloseva nije htio da za naš portal komentariše posljednja dešavanja. Kaže, osim tužbe međunarodnim institucijama , oglasiće se saopštenjem. Iz druge struje koja se ,kako kažu, poslije dužeg čekanja uselila u svoje prostorije, zadovoljni su jer im za to nije bila potrebna asistencija policije.
Aktuelni lider SSCG Duško Zarubica za naš portal tvdi da će sada podvući crta.
- Ako se neko ogriješio o zakone moraće odgovarati ali se nadam se da su svi, pa i prethodno rukovodstvo, radli u skladu sa normativnim aktima SSCG. Komentarišući najave tužbi koje bi mogle stići ne samo do međunarodne Organizacije Rada već i do Strazbura Zarubica je jasan – To je njihova stvar a žaliti se međunarodnoj Organizaciji Rada na presudu sudova jedne suverene države govori o nezrelosti pa i neznanju onih koji o takvim tužbama govore. - tvrdi Duško Zarubica.
Sve teme koje okupiraju Crnu Goru u zapećak guraju turbulencije u SSCG. Umjesto da se najstarija i najbrojnija radnička organizacija bavi pitanjem radničkih prava ona se već mjesecima bavi pitanjima sopstvenog legitimiteta.
Za sada je najveća promjena ona na čelu i u kancelariji na adresi Novaka Miloševa u Podgorici. Novi Generalni Sekretar najavljuje da će se Sindikat konačno okrenuti radnicima ali šta ako ga u tome ometu tužbe starog Generalnog Sekretara međunarodnim institucijama? Da li će i dalje crnogorski radnici u borbi za svoja prava imati načelnu podršku sindikalnog vođstva kojeg, u borbi za pozicije, rijetko ima u javnosti kad su radničke teme na tapetu? I da li će se mogući sindikalni dualitet u najstarijoj radničkoj organizaciji u Crnoj Gori pojaviti kao prepreka u ostvarivanju radničkih prava ostaje da se vidi. Jedno je sigurno, u fokusu javnosti tek treba da se nađe priča o upravljanju sindikalnm imovinom, čija se vrijednost mjeri milionima eura.
Komentari