Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se borba protiv korupcije u Crnoj Gori nalazi u završnoj fazi pripreme ili početnoj fazi realizacije.

„Urađena je zahtjevna i nimalo jednostavana priprema za ovaj proces, a to je priprema zakonskih preduslova za početak ozbiljne sveobuhvatne borbe protiv korupcije“, kazao je Koprivica.

On je naveo da, iako se na pripremi radilo posvećeno, tek predstoji ključna faza – faza implementacije svih zakona. „Pored sprovedenih reformi u poslednjih nekoliko godina konkretni učinci antikorupcijskuh mjera još uvijek su nedovoljni“.

„U Crnoj Gori korupcija ostaje problem u brojnim oblastima – u urbanizmu, privatizaciji, javnoj upravi, zdravstvu, obrazovanju, javnim nabavkama“, ocijenio je Koprivica.

Ruslan Stefanov iz Centra za demokratske studije Bugarske ukazao je na priortitete kada se radi o borbi protiv korupcije.

Prioritet je, kako je naveo, borba na visokom nivou protiv kriminala. „Moramo biti spremni da se borimo na jednom višem nivou na održiv način protiv korupcije na tom nivou“.

Katnić: Mediji ne mogu imati neograničeno pravo da izvještavaju

Glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić ukazao je da je taj organ u proteklom periodu uspostavio saradnju sa NVO i građanima, a da saradnju sa medijima još traže.

Prema njegovim riječima, sloboda izražavanja i informisanja jedan je od glavnih temelja svakog demokratskog društva i kao takav podrazumijeva visoke normativne garancije i međunardone standarde zaštite tog prava.

„Obavještavanje javnosti o krivičnim postupcima treba biti bazirano na izvoru evropskog prava, praksi Evropskog suda za ljudska prava i načelima samoregulacije, medijske industruije, profesionalnosti, objektivnosti kao elementarnim pretpostavkama prava javnosti da zna“, rekao je Katnić.

Medijski pristup krivičnim postupcima, kako je kazao, ne podrazumijeva narušavanje privatnosti i ugrožavanje ustavnog principa ljudskog dostojanstva i otkrivanje identiteta žrtve i učinioca ako to nije u interesu javnosti.

Katnić je ukazao na ograničenja izvještavanja, navodeći da mediji ne mogu imati neograničeno pravo da izvještavaju o krivičnim postupcima.

„Ograničenja koja mediji moraju imati u izvještavanju tiču se osnovnih ljudskih prava i sloboda koje ima svaki građanin, bez obzira da li je on osumnjičen, da li učinio neko krivično djelo ili nije“, smatra Katnić.

Šefica sektora za politiku, evropske integracije i privredu Delegacije EU u Crnoj Gori, Kirsi Perkuri, navela je da se korupcija smatra jednim od izvora lošeg upravljanja.

"Ona dodatno slabi, već oslabljenu ekonomiju, posješuje slabljenje društva i stvara socio-ekonomske razlike“, ukazala je Perkuri.

Ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori, Elizabet Gurdrun Štajnaker, rekla je da korupcija nije samo problem u Crnoj Gori i Jugoistočnoj Evropi. "Korpcija je nešto što je prisutno i u našem društvu, u pitanju je nešto što zalazi u sve sfere društva", precizirala je Štajnaker. Prema njenim riječima, društvo koje se bori protiv korupcije može uspjeti u tome. "U pitanju je trajna borba".

Štajnaker je kazala da je veoma važan aspekt borbe protiv korupcije odgovornost koju svaki ključni akter mora imati na sebi, posebno kada se govori o promovisanju vrijednosti.

"Vrijednost koja stoji na prvom mjestu je da korupcija nije dobra, nije dozvoljena i sprečava društveni razvoj svake države i svakog društva“, smatra Štajnaker. Ona je za korupcijeu ocijenila vladu odgovornom. „Vi ste ti koji ste odgovorni za sebe i ono što radite na tom planu“. Ona je ukazala na potrebu smanjenja jaza između reformi koje stoje na papiru i njihove implementacije.

"EU potencira implemetanciju i sprovođenje reformi, a za to su potrebni kvalitetni instrumenti", zaključila je Štajnaker.

Rtcg